The Last Temptation of Christ

feature film, drama, USA, Canada, 1988

DIRECTED BY: Martin Scorsese

The Last Temptation of Christ

CAST:
Willem Dafoe (Isus),
Harvey Keitel (Juda),
Verna Bloom (Marija),
Barbara Hershey (Marija Magdalena),
Harry Dean Stanton (Saul),
David Bowie (Poncije Pilat)

SCRIPT:
Paul Schrader (based on novel by Nikos Kazantzakis)

PHOTOGRAPHY:
Michael Ballhaus

MUSIC:
Peter Gabriel

EDITING:
Thelma Schoonmaker

Synopsis:

Isus iz Nazareta tesar je iz Judeje koju su okupirali Rimljani. Mučen je brojnim sumnjama i iskušenjima, poput osjećaja krivnje i samoprijezira zbog toga što za Rimljane izrađuje drvene križeve koje oni koriste za razapinjanje židovskih revolucionara. Dok ga to u očina Izraelaca čini izdajnikom, Isus istodobno osjeća i milosrđe prema ljudima čitavog svijeta, a intenzivno doživljava i Božje pozive. Stoga on odluči iz Nazareta krenuti na put te doznati što Gospodin od njega očekuje i želi. Tijekom putovanja i dok se ono bude približavalo kraju Isus će se morati nositi s najvećim iskušenjem, izazovima svakodnevnog života dobra čovjeka. A pred kraj putovanja morat će se suočiti s izdajom svog prijatelja Jude Iškariota, koji pripada nacionalističkom disidentskom ogranku koji se buni protiv rimskog režima. Suočiti će se i s onim što osjeća prema Mariji Magdaleni, židovskoj prostitutki koju će uz riječi ´tko je bez grijeha neka baci kamen prvi´ spasiti od razjarene rulje koja će ju željeti kamenovati zbog prostitucije. Naposljetku će Isus biti spreman prihvatiti svoju sudbinu.

Biblijska egzistencijalna drama za režiju koje je Martin Scorsese nominiran za Oscara, te koja je nominirana za dva Zlatna globusa i na festivalu u Veneciji ovjenčana nagradom filmske kritike Bastone Bianco, slobodno je temeljena na kontroverznom istoimenom romanu Nikosa Kazantzakisa objavljenom 1951. godine. I u prozi i u na njoj temeljenu filmu najviše kontroverzi izazvalo je naglašavanje tipičnih ljudskih osobina Isusova lika, njegovih strahova, sumnji, čežnji, potištenosti i žudnji. I u romanu koji je uvršten na vatikanski popis zabranjenih knjiga, i u filmu za koji je scenarij napisao Paul Schrader, Scorsesejev suradnik iz remek-djela Taksist i Razjareni bik, koji će s redateljem surađivati i u ponešto podcijenjenoj triler-drami Između života i smrti, Krist je prikazan kao čovjek u svim aspektima svoje tjelesnosti, pa i u seksualnosti. No u oba slučaja želje autora nisu bile provocirati, iritirati i skandalizirati čitatelje odnosno gledatelje, već slojevito, detaljno, s razumijevanjem i s filozofskim odmakom kreirati Kristovu intimu i studiju njegove osobnosti. Na izazove i iskušenja s kojima se suočava Isus reagira kao i ostali ljudi, sumnjama, strahovima, depresijom, nesigurnostima i naposljetku strašću. Upravo je to buđenje strasti, kad se Kristu razapetom na križu u boli i bunilu priviđa Marija Magdalena, bilo najveći uzročnik kontroverzi vezanih uz sam film. Nije stoga čudno što je prikazivanje filma u nizu zemalja izazvalo brojne polemike, pa je čak i kod nas došlo do razbijanja izloga tadašnjeg zagrebačkog kina Sloboda u kojem se film prikazivao, kao i do lažnih dojava o podmetnutim bombama, dok je u Splitu pokrenuta peticija protiv prikazivanja filma, a potpisale su je 7694 osobe. Posrijedi je treći roman Nikosa Kazantsakisa, koji se afirmirao već prvijencem Grk Zorba, koji je također ekraniziran, djelo koje se nalazilo na vatikanskom popisu zabranjenih knjiga sve do njegova ukidanja 1966. godine. Sam Kazantsakis je bio duboko religiozan i kršćanski pisac, njegov drugi roman nosi naslov Sveti Franjo, siromah u Boga, a tvrdio je da je upravo u Kristu pronalazio ultimativno nadahnuće i uzor te da njegova knjiga ´nije Kristov životopis, nego ispovijed svakog čovjeka koji se bori´. Scorsesejevo ostvarenje u cjelini je jedan od najizazovnijih, najintenzivnijih i često hipnotički snažnih biblijskih filmova općenito, djelo impresivne vizualnosti, poetičnosti i metafizičnosti koje podcrtava odlična glazba Petera Gabriela, ali ga ipak povremeno kvare banalni dijalozi.

color, 164'

Trailer