ULOGE:
Willy Fritsch (Wolf Helius),
Gerda Maurus (Friede Velten),
Klaus Pohl (profesor Georg Manfeldt),
Gustl Gstettenbaur (Gustav),
Fritz Rasp

SCENARIJ:
Fritz Lang,
Thea von Harbou

FOTOGRAFIJA:
Curt Courant,
Oskar Fischinger,
Konstantin Irmen-Tschet,
Otto Kanturek

Sadržaj:

Poduzetnik Helius zainteresiran je za svemirska putovanja, a posebno za ono na Mjesec, jer je njegov prijatelj, vizionarski profesor Mannfeldt, ustvrdio da se na tom svemirskom tijelu vjerojatno nalazi mnogo zlata. No Mannfeldtove teze izazvale su interes i skupine pokvarenih biznismena koji šalju svog špijuna Waltera Turnera da se pridruži Heliusovom projektu puta na Mjesec. U međuvremenu, Helius je intimno pogođen, jer je njegov glavni inženjer Windegger objavio zaruke sa svojom kolegicom, Heluisovom asistenticom Friede, u koju je poduzetnik potajno zaljubljen…

Žena na Mjesecu često se smatra prvim ozbiljnim ostvarenjem znanstvenofantastičnog žanra u filmskoj povijesti, a nije nimalo čudno da ga je, prema romanu i scenariju svoje tadašnje supruge i stalne suradnice Thee von Harbou, ostvario upravo Fritz Lang, s obzirom da je bio veliki ljubitelj SF-a. Spomenuta ozbiljnost temelji se na činjenici da je film u tehničko-znanstvenom smislu baratao uvjerljivim idejama, od kojih su neke i anticipirale stanovite postupke i tehničke karakteristike stvarne raketne prakse. Na primjer, riječ je o prvom filmu u kojem se pri lansiranju rakete odbrojavalo od deset prema nuli, što će desetljećima kasnije postati praksa u stvarnosti, filmska fiktivna raketa lansirana je iz bazena s vodom, što anticipira mnogo kasniju stvarnu praksu da se vodom apsorbira ekstremna vrućina prilikom lansiranja, te, najzanimljivije, filmska raketa bila je dvodijelna te je u svemiru odbacila svoj prvi, lansirajući dio, da bi ispalila drugi, sada samostalnu raketu koja je nastavila put kroz svemir, baš kao što je to danas praksa. Kao savjetnik na filmu radio je raketni znanstvenik Hermann Obert, koji je namjeravao izgraditi radnu raketu za potrebe filma, ali naposljetku mu to nije pošlo za rukom, a među tehničkim savjetnicima bio je i Willy Ley, budući vrlo bitan sudionik američkog svemirskog programa. Žena na Mjesecu bila je vrlo popularna među njemačkim raketnim znanstvenicima tijekom Drugog svjetskog rata koji su radili na Hitlerovom tajnom razornom oružju (i sam Hitler bio je navodno ljubitelj Langova filma), pa je tako prva uspješno lansirana V-2 raketa na svojoj bazi nosila natpis Frau im Mond, izvorni njemački naziv filma. Zanimljivo je da se na film referira i Thomas Pynchon u svom glasovitom postmoderističkom romanu Duga gravitacije iz 1973., u kojem se bavi projektom V-2 raketa i nastankom takozvane civilizacije atomskog doba pri kraju Drugog svjetskog rata.

c/b, 169'