Filmovi Vlade Škafara: Mama i Stari most


Kratki utorak s filmovima Vlade ŠkafaraMama, Djevojčica i drvo i Stari most

Prvi Kratki utorak u 2017., 17. siječnja u kino Tuškanac u Zagrebu u cjelovečernjem terminu u 19 i u 21 sat u goste dovodi slovenskog autora Vladu Škafara, jednu od najosebujnijih pojava u suvremenom filmu na području bivše države. Ovaj nekadašnji suosnivač i programski voditelj Slovenske kinoteke (od 1993. do 1999.) i filmskog festivala u Izoli, na prijelazu tisućljeća odlučio je fokus svog djelovanja prebaciti na režiranje filmova. Tako je u zadnjih petnaestak godina snimio niz lirskih, poetskih elegija ili kako ih on ponekad zove 'filmskih pjesama', izuzetnih vizualnih kvaliteta, na granici igranog i dokumentarnog filma. 

Na Kratkom utorku, koji ovaj put neće biti toliko kratak, gledat ćemo njegova posljednja dva dugometražna filma Djevojčica i drvo (2012.) i Mama (vrlo zapažena svjetska premijera bila je prošle godine na festivalu u Rotterdamu), druga dva dijela njegove 'obiteljske' trilogije 'o boli i ljepoti', koja još nisu prikazivana u Hrvatskoj. Da podsjetimo, prvi dio - film Otac (Oča), bio je prvi slovenski film u službenoj konkurenciji filmskog festivala u Veneciji, prikazan je na više od 50 festivala diljem svijeta, a na festivalu Voices u ruskoj Vologdi dobio je posebnu nagradu jednog od Vladinih filmskih uzora, Aleksandra Sokurova.

Na programu će biti prikazan i prvi Škafarov film, kratkometražni Stari most iz 1998., koji s prije spomenutom Mamom stilski zaokružuje njegov cjelokupni opus. Projekciji će prisustvovati i sam autor, nedavni dobitnik nagrade Franceta Brenka za iznimne dosege na području filmske kulture, koju dodjeljuje slovenski časopis KINO! On će najaviti filmove i razgovorati s publikom.

Djevojčica i drvo ('Deklica in drevo') film je koji na pikniku na cvjetnoj livadi, ispod velikog hrasta, uz pjev ptica i zrikavaca, spaja dvije ostarjele slovenske glumačke legende - Štefku Drolc (Na papirnatih avionih Matjaža Klopčića) i Ivanku Mežan (Let mrtve ptice, jedan od filmova koje je Živojin Pavlović realizirao u Sloveniji). One pričaju o svojim životima, sjećanjima, vremenu, ponajmanje o svojim ulogama i karijerama... 

Kao što to u svom tekstu o filmu zapaža slovenska kritičarka Špela Barlič, kao i svaki Škafarov film i ovaj je 'negdje na križanju dokumentarca, fikcije, pjesme u prozi, psihoterapeutske seanse i filozofskog eseja. To je spor, meditativan film, naslikan u pastelnim bojama, bez oštrih rubova, koji zahtijeva emocionalno otvorenog gledatelja, raspoloženog za polagano vijuganje među veseljima i patnjama ljudske egzistencije'. Ili kako je to sam autor rekao: 'Filmska pjesma za dvije duše. Možda meditacija. Put u tišinu. Mislio sam da radimo film o prolaznosti. Sada vidim da smo napravili film o onome što ne prolazi.' Film, čiji snimatelj je bio stalni Škafarov suradnik, Slovenac sa zagrebačkom adresom Marko Brdar, premijeru je imao na jednom od najznačajnih festivala dokumentarnog filma na svijetu, na FIDMarseille. 

Stari most je prvi film koji je Vlado Škafar snimio. Ova 12-minutna dokumentarna minijatura posvećena je u ratu srušenom mostarskom spomeniku graditeljskog umijeća, čija sudbina možda najbolje simbolizira raspad bratstva i suradnje među narodima različitih kultura koji žive na istom prostoru, u ovom slučaju hrvatske i muslimanske zajednice. Prvi kadar Starog mosta na neki način je zrcalno okrenuta kopija zadnjeg kadra filma Mama, što na zanimljiv način uokviruje cijeli Škafarov opus. Film je imao premijeru na filmskom festivalu u Sarajevu.
Mama se također kreće na granici između igranog i dokumentarnog, stvarnog i fikcijskog, poetskog, gotovo nadrealnog, i stvarnosnog. Majka (odlična Nataša Tič Ralijan) odlazi u seosku kuću na osami, u možda stvarnom, a možda izmaštanom društvu vlastite kćeri (Vida Rucli), kako bi se suočila s njenim problemom. U vrlo malo dijaloga, gotovo isključivo vizualnim sredstvima Škafar stvara elegičnu atmosferu u kojoj prevladava nemogućnost komunikacije. No, nedugo nakon toga on u slow cinema koncept inovativno uvodi čisto dokumentarne elemente, koje Mamu iz prostora gotovo metafizičke filmske poezije odvode na sasvim realistično polje. Da bi zatim film završio s jednim od najmoćnijih lirskih kadrova snimljenih s ove strane Andreja Arsenjeviča Tarkovskog.
Međunarodna premijera bila je lani na festivalu u Rotterdamu, a ekipu, između ostalih, čine već spomenuti Marko Brdar (u nas najpoznatiji kao snimatelj Matanićevog Zvizdana) i proslavljena srpska montažerka Jelena Maksimović, a u filmu se koristi glazba češke avangardne violinistice i pjevačice Ive Bittove i slovačkog kompozitora Vladimira Godára.

 

O 'Mami' su rekli: 
'Škafarova Mama djeluje kao ekranizacija Arnheimove knjige 'Film kao umjetnost'. Kao reimaginacija i transfiguracija filma kao umjetnosti. Škafar pokušava sve to što je film izgubio s pojavom zvuka i izgovaranim dijalozima, vratiti nazad. Sve što je filmu uzelo film želi vratiti nazad. Sve to što film čini filmom.' - Marcel Štefančić jr., Mladina

'Besramno poetično i lirski, ali istovremeno promatrački i realistično. Uz pomoć filmske fotografije ozdravljujuća moć prirode, tišine i tame postaje opipljiva.' - Rotterdam Film Festival

Mama je film koji ne bih volio gledati nigdje drugdje nego u kino dvorani. Samo u kinu se Mama potpuno izrazi, probudi sjećanja i tiho razgovara s umjetnošću i poezijom iz filmske povijesti, čiji je dio sada postala i sama.' - Koen Van Daele, programski direktor Kinodvora 

'Mislim da je stvarno mjesto za pronalaženje priče u filmu - slika. Za mene, početna je točka ljudsko lice - možete smjesta osjetiti priču iza njega. Na primjer, što se dogodilo da lice ima baš ovaj izraz upravo sada? Kako će se ono promijeniti? Više me zanimaju priče koje se događaju unutar ljudi nego izvan njih - i želim da su te priče sadržane unutra, ne želim ih objašnjavati, raditi ih čujnim ili očitim.' - Vlado Škafar

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, uz pomoć Slovenske kinoteke i Slovenskog filmskog centra. Filmovi idu s originalnih formata (vidi raspored) i imaju engleske titlove. Ulaz na projekcije je besplatan. 

 

Raspored programa:
19:00 Djevojčica i drvo, Vlado Škafar, Slovenija, 2012., 83 min, DCP
20:30 razgovor s Vladom Škafarom
21:00 Stari most, Vlado Škafar, Slovenija, 1998., 12 min, 35mm
Mama, Vlado Škafar, Slovenija, 2016., 93 min, DCP