U utorak 20. studenog u 19 i 21 sat gost Kratkog utorka bit će po prvi put Želimir Žilnik, jedan od ključnih redatelja tzv. crnog talasa, umjetnički najkvalitetnijeg i najuspješnijeg perioda u povijesti filma bivše države, i jedini jugoslavenski dobitnik Zlatnog medvjeda na berlinskom festivalu, za film Rani radovi 1969. Prikazat ćemo dva programa njegovih kratkih dokumentarnih filmova - prvi će se sastojati od šest klasičnih ostvarenja iz doba crnog talasa, koja ćemo puštati s 35 milimetarskih filmskih kopija, a drugi od tri kasnija, rjeđe prikazivana filma. Ova projekcija popratni je program Žilnikove izložbe pod imenom 'Građani iz sjene' koju organizira kustoski kolektiv Što, kao i za koga/WHW, a otvara se 22. studenog u 19 sati u Galeriji Nova u Zagrebu. Filmove će najaviti sam autor koji će nakon projekcije odgovarati na pitanja publike.  

Naziv izložbe 'Građani iz sjene' odražava Žilnikov cjeloživotni interes za nevidljive, potlačene i nedovoljno ili pogrešno predstavljane građane. Kao koncept povezan je uz oblik političkog angažmana kroz 'amatersku politiku' - maštovito i subverzivno nenormativno znanje i alternativne senzibilitete koji latentno postoje u društvu, a ponekad i vidljivo pomiču 'svakodnevnu politiku'. Žilnikove filmove prožima hrabar amaterizam koncepta i metode, koje izložba razrađuje s interesom za potencijal građana iz sjene kao doprinos emancipatorskoj politici i angažiranoj umjetničkoj produkciji.  

Izložba 'Građani iz sjene' u proljeće je 2018. godine predstavljena u Edith-Russ-Haus für Medienkunst u Oldenburgu u Njemačkoj. Tijekom izložbe u Zagrebu održat će se niz popratnih programa koji će biti najavljeni na stranici koja predstavlja iscrpan izvor informacija o Žilinkovom radu: zilnikzelimir.net

Od svojih početaka na živoj sceni amaterskog filma u Jugoslaviji šezdesetih godina Žilnik je snimio više od pedeset filmova, uključujući i veliki broj igranih i TV produkcija, često u žanru dokumentarne drame, čiji je bio pionir. Rano je postao međunarodno priznat, osvojivši Zlatnog medvjeda u Berlinu za svoj debitantski dugometražni igrani film Rani radovi, kao najbolji film 1969. godine. Početkom sedamdesetih, nakon što se politički establišment odlučio obračunati s radikalnim tendencijama u jugoslavenskom filmu i doslovno rasturio crni talas, Žilnik napušta Jugoslaviju i emigrira u Njemačku, gdje realizira nekoliko nezavisnih filmova, uključujući i neke od najranijih koji se bave temom gastarbajterа. Osamdesetih napušta Njemačku nakon novih sukoba s tamošnjim vlastima, vraća se u Jugoslaviju i snima brojne TV i igrane filmove u kojima prepoznaje i predstavlja početne simptome rastućih društvenih sukoba u zemlji. Od 90-ih nadalje nastavlja sa snimanjem filmova koji se bave bolestima post-socijalističke tranzicije kao i pitanjima migracije.

U prvom programu filmova, između ostaloga prikazujemo i Žurnal o omladini na selu, zimi u kojem Žilnik snima mlade ljude u selima u okolini Novog Sada - Bukovcu, Krčedinu i Futogu. Sudionici filma su duhoviti i energični mladići i djevojke, koji se zabavljaju po kafanama i vinskim podrumima (šifra: 'našikam se i pravim haos'), ali bi htjeli i biti negdje drugdje.

Gledat ćemo i možda najpoznatiji Žilnikov film uz Rane radove - Crni film. U njemu autor provodi radikalnu akciju - jedne noći na ulicama Novog Sada skuplja nekoliko beskućnika i dovodi ih u svoj dom. Dok oni uživaju u gostoprimstvu njegove obitelji, autor pokušava 'riješiti problem beskućnika' - noseći sa sobom filmsku kameru, kao svjedoka. Razgovara sa socijalnim radnicima, običnim građanima, čak i s policajcima, ali svi zatvaraju oči pred problemom. Film je dobio nagradu kritike na festivalu u Oberhausenu 1971.

Prikazat ćemo i film Lipanjska zbivanja, možda najznačajniji dokument studentskih demonstracija u Beogradu 1968. Snimljen je većim dijelom u dvorištu zgrade Filozofskog fakulteta, gdje su danonoćno održavani studentski zborovi na kojima su, solidarizirajući se sa studentima, sudjelovali poznati umjetnici.

Iz drugog dijela programa izdvajamo jedini film iz Žilnikove njemačke faze koji ćemo prikazati - Inventur.  U filmu su predstavljeni stanari jedne stare stambene zgrade u centru Muenchena. Većina njih su stranci koji u Njemačkoj borave kao "gostujući radnici" (Jugosloveni, Italijani, Turci, Grci, itd.). Svatko se ponaosob predstavlja na materinjem jeziku i ukratko izlaže svoje brige, nove nade i planove za budućnost.

Gledat ćemo i Placmajstore, film o tada najvećem sajmu u Jugoslaviji - Šabačkom vašaru, koji traje tri dana i tri noći. Na toj balkanskoj svetkovini kupuju se i prodaju stoka, automobili, odjeća, vino i rakija, a tu je i cirkus s lavovima, slonovima, mađioničarima, vračarama, šibicarima i prevarantima.

"Životi i sudbine ljudi koji žive od svoga rada stalno su se nizali kroz moje filmove. Ljudi u ovoj kategoriji žive u nesigurnim uvjetima, bez sigurnosti i povlastica, i mogu se osloniti samo na sebe i ljude koji su im najbliži. Najvažnija stvar kada radite film zasnovan na tim pričama je da radite s ljudima koji nemaju ništa za izgubiti. Oni su ljudi kojima treba ponuditi medij kroz koji se na neki način mogu izraziti, komunicirajući svoje vlastite stavove ili osjećaj da su zaboravljeni. Kad radite s njima, radite s potlačenim ljudima koji su najmanje u strahu da će ugroziti svoj status na bilo koji način. Oni su svi u poziciji slobode." - Želimir Žilnik         

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s kustoskim kolektivom Što, kako i za koga/WHW. Ulaz na njega je 10 kn. Filmove puštamo s 35mm filmskih kopija i digitalnih formata (vidi raspored).

Program Galerije Nova i kustoskog kolektiva WHW podupiru: Foundation for Arts Initiatives, Federalna njemačka kulturna fondacija, Gradski ured za kulturu Grada Zagreba, Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Zaklada Kultura nova.

Raspored projekcija:
21:00 Drugi program (69 min)
Inventur - Metzstrasse 11, 1975., 9 min, digitalno
Placmajstori, 1977., 30 min, digitalno
Sedam mađarskih balada, 1978., 30 min, digitalno