Izlaganja u sklopu gostujućeg seminara Wannsee konferencija – Konačno rješenje židovskog pitanja:

Izlaganje prof. dr. sc. TVRTKO JAKOVINA (20')

Predavanje će biti fokusirano na okolnosti koje su dovele do sastanka u Wannseeu: zašto je organiziran tek početkom siječnja 1942., na koji je način najprije izbijanje rata na Istoku i njemačka invazija Sovjetskog Saveza u ljeto 1941. i japanski napad na Pearl Harbour i povezivanje azijskog i europskog sukoba u jedan, utjecala na ubrzanje i konačno formuliranje Hitlerove odluke o „konačnom rješenju“.

Jedan od naglasaka bit će na kulminaciji protužidovskih politika, činjenici da su mnoge stvari već bile jasne puno ranije, sve do odluke koja je, činilo se iznenađujuće, u vili nedaleko Berlina donesena na razini nižih činovnika, službenika koji su vodili brigu o stanovanju, transportu… Forsirano iseljavanje Židova iz Njemačke, pogrom u Kristalnacht-u 1938., pa i govor Hitlera u Reichstagu u siječnju 1939., nedvosmisleno je povezivao sukob koji se pripremao sa „židovskim pitanjem“ i prijetnjom da će, u slučaju rata doći do „uništenja židovskog naroda u Europi“.

Jedan dio izlaganja bit će pokušaj plastičnijeg opisa dvije najistaknutije ličnosti, Reinharda Heydricha i Adolfa Eichmanna, njihovih motiva, biografija; što obične i obrazovane ljude čini voljnim i entuzijastičnim sudionicima u projektu u kojem mogu biti ubijeni milijuni ljudi. Isto tako, velika njemačka nacija, jedna od najbogatijih na svijetu, unatoč nesumnjivim uspjesima i postignućima, bila je u strahu od „svjetskog židovstva“, koje je tobože nadziralo svjetsko gospodarstvo i upravljalo SAD-om i UK-om, a napose Boljševičkom revolucijom i Sovjetskim Savezom. Kako je moguće da populizam ili posve nevjerojatne priče, postanu politika i opće vjerovanje, jedno je od vječnih pitanja i lekcija Rata i Holokausta.

Izlaganje DANIEL RAFAELIĆ (20')

Prikazani njemački kinofilm Wannsee konferencija / Die Wannseekonferenz (r. Matti Geschonneck, 2022.) bit će stavljen u kontekst prethodnih prikazivanja spomenutog događaja. Radi se o njemačkom TV filmu Die Wannseekonferenz (r. Heinz Schirk, 1984.) te američko-britanskom, HBO-ovom, filmu Conspiracy (r. Frank Pierson, 2001.). U izlaganju će biti prikazane razlike u pristupu ovoj temi najprije kroz televizijsku, a zatim i kinematografsku prizmu. Posebno će se naglasiti korištenje različitih i raznorodnih tehnika rekonstrukcije pojedinih detalja spomenutog vremena, ali i navedenog događaja. Kroz takav pristup bit će provučena i analiza Geschonneckovog filma. 

Životopisi predavača: 

Daniel Rafaelić (1977.), povjesničar filma i egiptolog. Autor je brojnih knjiga, znanstvenih radova, izložbi, javnih predavanja iz oba područja svog interesa. Radio je i kao Načelnik u Hrvatskoj kinoteci te ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra. Za doprinos istraživanju filmske baštine nagrađivan je u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani. Godine 2005. napisao je scenarij i režirao dokumentarni film Druga strana Wellesa (sniman i u Sarajevu). Njegove knjige Kinematografija u NDH (2013.) i Fantom Durmitora (2022.) te one u koautorstvu, Orson Welles na Hvaru (2018.) i Hramovi oteti Nilu (2019.), redovito su izazivale veliki interes kulturne javnosti. Međunarodnu prepoznatljivost kao povjesničar filma stekao je koautorstvom u knjigama Cinema and the swastika (2007., Palgrave/Macmillan) te Expressionism in the Cinema (2016., University of Edinburgh Press). Veliki uspjeh kao egiptolog postigao je knjigom A History of World Egyptology (2021., Cambridge University Press), kojoj je bio koautor. 2023. godine izlazi mu knjiga U sjeni piramida: drevni Egipat na filmu. Domaća ga publika najviše poznaje po Maloj školi filma - redovitoj rubrici jedne od najgledanijih emisija HRT-a - Dobro jutro, Hrvatska. Redoviti je suradnik Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust.

Tvrtko Jakovina redoviti je profesor u trajnom zvanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje svjetsku povijest 20. stoljeća. Pročelnik Odsjeka za povijest bio je od 2014/2016. Napisao je knjige: Socijalizam na američkoj pšenici (MH, 2002), Američki komunistički saveznik; Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države 1945-1955 (Profil/Srednja Europa, 2003), Treća strana Hladnog rata (Fraktura, 2011), Trenuci katarze. Prijelomni događaji XX stoljeća (Fraktura, 2013), Budimir Lončar. Iz Preka do vrha svijeta (2020) i uredio knjige Hrvatsko proljeće, četrdeset godina poslije (Sveučilište u Zagrebu/Centar Tripalo, 2012) i Dvadeset i pet godina hrvatske neovisnosti – kako dalje? (Centar Tripalo, 2017).

Jakovina je autor niza članaka o vanjskoj politici Titove Jugoslavije, hrvatskoj i jugoslavenskoj povijesti 20. stoljeća. Knjige su mu nagrađivane državnim nagradama 2004. i 2014, dobitnik je nagrade Kiklop (2013) i nagrade Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika.

Tvrtko Jakovina diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pohađao je i University of Kansas, bio Fulbright Visiting Researcher na Georgetown University u Washingtonu, usavršavao se na Boston Collegeu. Magistrirao je na Katholieke Universiteit Leuven u Belgiji. Bio je visiting fellow na London School of Economics.

Voditelj je Poslijediplomskog studija Diplomacija Zagrebačkog sveučilišta i (do 2016.) Ministarstva vanjskih i europskih poslova i zamjenik voditeljice Doktorskog studija moderne i suvremene hrvatske povijesti Odsjeka za povijest. Višegodišnji je predavač na Istituto per l'Europa centro-orientale e balcanica i programa MIREES Sveučilišta u Bologni, a predavao je i na Sveučilištu u Splitu, kao i na više doktorskih programa na FF-u i Fakultetu političkih znanosti.