ULOGE:
Vladimír Smeral (Boblig),
Elo Romancik (Lautner),
Josef Kemr (Ignác),
Sona Valentová (Zuzana),
Blanka Waleská (grofica de Galle)

SCENARIJ:
Otakar Vávra,
Ester Krumbachová (prema romanu Václava Kaplickýa)

FOTOGRAFIJA:
Josef Illík

GLAZBA:
Jirí Srnka

MONTAŽA:
Antonín Zelenka

Sadržaj:

Tijekom jedne mise u Sjevernoj Moravskoj 1670. godine, mladi ministrant primijeti staricu koja skriva odlomljeni komad kruha koji je dobila pri Svetoj pričesti. Kad to dojavi svećeniku, on se suoči sa staricom koja prizna da je kruh spremila s namjerom da ga dade kravi koja više ne može davati mlijeko, vjerujući da bi zahvaljujući pričesničkom kruhu to ponovo mogla. Svećenik o svemu ubrzo obavijesti lokalnog zemljoposjednika, koji smjesta pozove inkvizitora Bobliga von Edelstadta, suca specijaliziranog za progon vještica. On, pak, uskoro pokrene niz procesa protiv vještica, pritom se dosljedno pridržavajući uputa iz knjige Čekić za vještice (Malleus maleficarum), teološkog djela njemačkih dominikanaca Henrika Institorisa i Jacoba Sprengera, u kojem su detaljno opisane vještice i čarobnjaštvo. Da bi od žena optuženih za vještičarenje izvukao priznanja, Boblig će posegnuti i za spravama za mučenje, a njegovim krajnje nehumanim metodama, kao i spaljivanju možda i nedužnih žena na lomačama, suprotstavit će se svećenik Kryštof Alois Lautner.

Godine 1970. nagrađena na argentinskom festivalu Mar de Plata, povijesna drama s elementima horora za režiju koje je ugledni češki filmaš Otakar Vávra (Nijema barikada, Jan Hus), s Ester Krumbachovóm (O svečanosti i gostima Jana Nemeca) ujedno i suscenarist filma, dva desetljeća kasnije nagrađen na festivalu u Pilsenu, izuzetno je uspjela ekranizacija istoimenog povijesnog romana češkog prozaika, pjesnika i novinara Václava Kaplickóg, objavljenog 1963. godine. S pričom o progonima vještica u srednjem vijeku, Vávrino odlično režirano, izuzetno sugestivno i naglašeno atmosferično djelo, čijoj dojmljivosti pridonosi i fotografija Josefa Illíka, interpretiralo se kao alegorija na stanje u tadašnjoj Čehoslovačkoj, u kojoj su se politički protivnici nakon sovjetske intervencije 1968. godine progonili montiranim političkim procesima. Unatoč tome što je u Čehoslovačkoj doživio ograničenu kinodistribuciju, film utemeljitelja i prvog ravnatelja glasovite praške filmske škole FAMU, koja je upravo pod Vavrínim ravnanjem postala jedna od vodećih filmskih obrazovnih institucija na svijetu, stekao je kultni status te se smatra jednim od najuspjelijih redateljevih ostvarenja.

c/b, 107'