ULOGE:
Michael Rennie (Klaatu),
Patricia Neal (Helen Benson),
Hugh Marlowe (Tom Stevens),
Sam Jaffe (profesor Jacob Barnhardt),
Billy Gray (Bobby Benson),
Frances Bavier (gđa. Barley)

SCENARIJ:
Edmund H. North (prema priči Harryja Batesa)

FOTOGRAFIJA:
Leo Tover

GLAZBA:
Bernard Herrmann

MONTAŽA:
William Reynolds

Sadržaj:

Planet Zemlja početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, u vrijeme sve intenzivnijeg hladnog rata. Nakon što se jednog dana pojavi u Zemljinoj atmosferi i obleti planet, nepoznati leteći objekt naposljetku se spusti u Washington. Kad letjelicu opkole teško naoružane vojne postrojbe, iz nje iziđu visoki, u srebrno odijelo odjeveni izvanzemaljac Klaatu te više od dva metra visoki robot Gort. Klaatu tvrdi da je na Zemlju stigao s ciljem da stanovnicima planeta prenese važnu poruku, zbog čega se želi obratiti predstavnicima svih naroda. No to neće biti nimalo jednostavno, jer se Zemljanima izuzetno teško međusobno dogovoriti oko bilo čega, a nepovjerljivi su u tolikoj mjeri da kad Klaatu odluči američkom predsjedniku predati poklon, jedan vojnik pomisli da je riječ o oružju te hicima obori izvanzemaljca. Nakon što u znak osvete Gort razornom zrakom iz svog vizira tenkove i svo oružje pretvori u bezvrijednu hrpu metala, Klaatu će biti prebačen u bolnicu gdje će se vrlo brzo na zadivljujući način oporaviti. S vremenom će pod lažnim identitetom stupiti u kontakt sa znanstvenicima te na pola sata na čitavoj Zemlji isključiti napajanje električnom energijom. A da bi ostvario svoje zamisli i ljude prisilio da ga saslušaju, Klaatu će posegnuti za silom i zaprijetiti uništenjem čovječanstva.

Godine 1952. ovjenčana Zlatnim globusom za osobito promicanje razumijevanja među narodima te nominirana u kategoriji najbolje izvorne glazbe (Bernard Herrmann), intrigantna i mirotvorno izuzetno angažirana fantastična triler-drama redatelja Roberta Wisea (Prokletstvo ljudi mačaka, Namještaljka, Priča sa zapadne strane) temeljena je na kratkoj priči Farewell to the Master (Oproštaj s gospodarom) cijenjenog američkog pisca Harryja Batesa. Priču premijerno objavljenu u listopadu 1940. godine u popularnom SF magazinu Astounding Science Fiction, Bates je koncipirao kao suptilnim no jasno prepoznatljivim biblijskim i religijskim motivima protkano djelo s asocijacijama na lik Isusa Krista. Film snimljen svega šest godina nakon završetka Drugog svjetskog rata i bacanja atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki na vrlo intrigantan i promišljen način tematizira strah od zlouporabe atomske energije, uz snažan zagovor miroljubivosti i afirmaciju humanizma. Sugestivno režirano, inteligentno koncipirano i provokativno ostvarenje koje je steklo kultni status i pridonijelo popularizaciji žanra znanstvene fantastike u vrijeme premijere izazvalo je priličnu kontroverzu, jer se pojavilo u jeku antikomunističke histerije i ´lova na vještice´ senatora Josepha McCarthyja. U eri sve intenzivnijeg hladnog rata pojavio se film koji je ljudima poručivao da će u slučaju poigravanja atomskim oružjem biti istrijebljeni, dok se istodobno kritički referirao i na strahote Drugog svjetskog rata. Djelo koje je u žanru filmske znanstvene fantastike predstavljalo prijelomni trenutak 2008. godine dobilo je inferioran i na ekološke teme usmjeren prepravak u režiji Scotta Derricksona.

Prije projekcije u utorak, 1. listopada u 19 sati, uvodnu riječ održat će pisac, ilustrator i prevoditelj Aleksandar Žiljak.

c/b, 92'