Isijavanje

The Shining, igrani, horor, SAD, UK, 1980

REŽIJA: Stanley Kubrick

Isijavanje

ULOGE:
Jack Nicholson (Jack Torrance),
Shelley Duvall (Wendy Torrance),
Danny Lloyd (Danny),
Scatman Crothers (Hallorann),
Barry Nelson (Ullman),
Philip Stone (Grady)

SCENARIJ:
Diane Johnson,
Stanley Kubrick (prema romanu Stephena Kinga)

FOTOGRAFIJA:
John Alcott

GLAZBA:
Wendy Carlos,
Rachel Elkind

MONTAŽA:
Ray Lovejoy

Sadržaj:

Američkog književnika Jacka Torrancea već neko vrijeme muči sve ozbiljnija kreativna kriza. Stoga će on, primivši ponudu za posao domara u osamljenom hotelu Overlook u planinama Colorada, zaključiti da bi to mogla biti prava prilika za rješavanje njegovih problema. Hotel je tijekom zime zatvoren, pa će Jack, njegova senzibilna supruga Wendy i sinčić Danny nekoliko mjeseci biti jedini stanari zdanja, a u takvim okolnostima Jack bi mogao prevladati i stvaralačku krizu. No kad snježna oluja ubrzo hotel odsiječe od ostatka svijeta, počet će se nizati zagonetni i uznemirujući događaji, da bi Danny, dječak koji je čini se vidovit i posjeduje sposobnost telepatskog komuniciranja, ubrzo otkrio da hotel naseljavaju duhovi, poput onih dviju djevojčica blizanki. Riječ je o bivšim zaposlenicima i gostima zdanja, koji su u njemu odsjedali još od početka 20. stoljeća, a koje će Danny u zastrašujućim situacijama početi viđati sve intenzivnije. Istodobno, Jack će početi sve više piti, nezadovoljan svojim pisanjem i mučen spoznajom da ne uspijeva prevladati kreativnu blokadu, zbog čega će postajati sve mrzovoljniji i agresivniji. A sve će se dodatno zakomplicirati kad se počne družiti s gospodinom Gradyjem, nekadašnjim hotelskim domarom koji je ubio svoju suprugu i kći blizanke.

Tijekom realizacije nagrađivanog, ali i kritiziranog psihološkog horor-trilera Isijavanje, drugog romana glasovitog „kralja horora“ i majstora jezovite prozne fantastike Stephena Kinga, za čijim su djelima filmaši često posezali (Ostani uz mene, Misery, Dolores Claiborne, Iskupljenje u Shawshanku, Zelena milja), podjednako glasoviti perfekcionist i mizantrop Stanley Kubrick (Staze slave, Spartak, Lolita, Paklena naranča, 2001.: Odiseja u svemiru, Full Metal Jacket, Oči širom zatvorene) nadmašio je samoga sebe te snimio čak 102 puta više materijala od onog koji je naposljetku ušao u završnu filmsku verziju. Bizarno zvuči podatak da je kultno i uistinu zastrašujuće ostvarenje, ekranizacija romana kojeg je King koncipirao kao metaforu svoje osobne borbe s alkoholizmom, godine 1981. nominirano za Zlatne maline, svojevrsni antipod Oscaru kojima se „nagrađuju“ najlošiji filmovi, u kategorijama najgoreg redatelja i najgore glumice (Shelley Duvall). Kubrick i suscenaristica Diane Johnson, autorica romana prema kojem je James Ivory snimio romantičnu komediju Rastava na francuski način, izmijenili su veći dio Kingova literarnog predloška, klasičnu horor storiju pretvorivši u priču o raspadu alkoholizmom, nepovjerenjem i psihozama nagrižene prosječne obitelji kao jezgre američkog društva, zbog čega se piscu njihovo ostvarenje izrazito nije svidjelo. Unatoč tome, zaplet i ozračje filma su prepoznatljivo kingovski, režija je maestralna i očekivano promišljena do najmanjeg detalja, glumački nastupi su izuzetno raspoloženi i uvjerljivi a iznimno sugestivnu atmosferu ekspandirajuće tjeskobe i paranoje Kubrick dodatno naglašava korištenjem glazbe Béle Bartóka, Györgyja Ligetija i Krysztofa Pendereckog. Također, očita je redateljeva posveta ostvarenjima njemačkog ekspresionizma, osobito Friedricha Wilhelma Murnaua i Fritza Langa, kao i naglašavanje zastrašujuće prirode metafizičke „druge strane“ koja uspijeva ovladati protagonistom, u odnosu na humanizam oličen u likovima njegove supruge i sina. Ipak, donekle su na mjestu prigovori da redatelj, unatoč efektnom korištenju prizora dizala punog krvi koja se razlijeva hodnicima, ogledala u kojima se odražavaju duhovi i sablasnih nagih žena koje izlaze iz kade, a zahvaljujući kojima je Isijavanje ostvarilo veliki komercijalni uspjeh, nije uspio stvoriti psihološki posve uvjerljivo iznijansiranu, tenzičnu i sasvim kompaktnu cjelinu.

Uoči projekcije u petak, 11. rujna u 19 sati, povodom izlaska 100. broja Hrvatskog Filmskog Ljetopisa, prigodni razgovor o našem velikom filmološkom časopisu održat će prof. dr. sc. Nikica Gilić, prof. dr. sc. Hrvoje Turković, filmska kritičarka Diana Nenadić i dugogodišnja tajnica HFS-a Vera Robić Škarica.

boja, 146’

Trailer