ULOGE:
John Hawkes (Richard Swersey),
Miranda July (Christine Jesperson),
Miles Thompson (Peter Swersey),
Brandon Ratcliff (Robby Swersey),
Carlie Westerman (Sylvie)

SCENARIJ:
Miranda July

FOTOGRAFIJA:
Chuy Chávez

GLAZBA:
Michael Andrews

MONTAŽA:
Andrew Dickler,
Charles Ireland

Sadržaj:

Entuzijastična konceptualna umjetnica Christine upoznaje razvedenog samohranog oca Richarda koji radi kao prodavač cipela pokušavajući skrbiti o dvojici sinova, 14-godišnjem Peteru i 7-godišnjem Robbyju. Christine se nastoji afirmirati kao umjetnica i istovremeno se zbližiti s neurotičnim i neprilagođenim Richardom koji teško uspostavlja komunikaciju sa samim sobom i vlastitim sinovima, a kamoli s njom. Na vrhuncu puberteta, Peter rado postaje pasivnim objektom dviju svojih vršnjakinja koje na njemu žele isprobati još neprakticiranu vještinu felacija, potaknute seksualnim ponudama kojima ih svakog dana obasipa Richardov kolega s posla, ponudama koje su spremne prihvatiti. Peter nema ništa protiv pasivnog seksualnog iskustva s curama iz razreda, ali njegovom je srcu daleko draža interesantna pretpubertetska djevojčica Sylvie, koja ga uvodi u svoj izmaštani svijet u kojem mu je namijenjena uloga njezina (budućeg) supruga. Mali pak Robby preko internetskog chata upoznaje partnericu za skatološki seks, bez ikakve svijesti što bi to uopće bilo, a ta partnerica je nitko drugo doli ugledna kustosica muzeja moderne umjetnosti koja je potcjenjivački odbila Christinein konceptualni rad…

Neobičan, poetski intoniran naslov znakovito navješćuje prirodu debitantskog dugometražnog filma konceptualne umjetnice, filmašice i književnice Mirande July. Pomaknut ugođaj, pomaknuti likovi, svakodnevica prožeta blagom snovitošću, pokušaji uspostave ljudske komunikacije, ponajprije one erotske – ljubavne i seksualne, primarna su obilježja i interesi Julyna prvijenca. Topla začudnost njezina autorskog svijeta proizlazi iz upravo djetinje otvorenosti čudu življenja. Za razliku Larryja Clarka i Harmonyja Korinea, svojih slavnijih kolega iz zone nezavisne kinematografije sklonih izravnom realističko-naturalističkom pristupu, Miranda July tinejdžerskoj (i nesvjesnoj dječjoj) seksualnosti pristupa s lakonskom prostodušnošću. Daleko od toga da nije svjesna njezina provokativno-subverzivnog naboja, no upravo stoga, gotovo programatski, ona seksualnost nježnih godina želi opriroditi i humanizirati, pristupiti joj kao nečem normalnom, uobičajenom, kakvom ta seksualnost doista i jest. Šire od toga, svojim filmom, autobiografski tumačeći u njemu zapravo samu sebe, Miranda July izvela je svojevrsni performans vlastite ideje kakvi bi umjetnost i život trebali biti. U tom smislu Ti i ja i svi koje znamo jest metafilm, ali kao malo koji metafilm preplavljen je emocijama (sjetimo se samo koliko su drugačiji, racionalniji uratci najistaknutijih američkih 'metafilmaša' Charlieja Kaufmana i Spikea Jonzea, Biti John Malkovich i Adaptacija), a njegova gotovo svetačka dobrota očaravajuća je. Film je premijerno prikazan na festivalu u Cannesu, u programu Tjedan kritike gdje je nagrađen kao najbolji film te sekcije, no još važnije - dobio je Zlatnu kameru za najbolji debi, a također i Nagradu mladi pogled te Nagradu mladih kritičara. Potom je na Sundanceu dobio Specijalnu nagradu žirija „za originalnost vizije“, a bio je nominiran i za dvije najvažnije američke nagrade za nezavisnu produkciju - nagradu Nezavisni duh za najbolji prvi film i scenarij, te nagradu Gotham za najbolji film i najboljeg novog režisera. Prestižni magazin Village Voice dodijelio mu je svoju nagradu za najbolji prvijenac, dok je u izboru za najbolji scenarij podijelio peto mjesto s Planinom Brokeback Anga Leeja i Skrivenim Michaela Hanekea.

boja, 91'