ULOGE:
John Magaro (Cookie),
Orion Lee (King-Lu),
Alia Shawkat (žena s psom),
Dylan Smith (Jack),
Ryan Findley (Dame),
Clayton Nemrow (Clyde),
Manuel Rodriguez (Bill)

SCENARIJ:
Kelly Reichardt,
Jonathan Raymond (prema vlastitom romanu)

FOTOGRAFIJA:
Christopher Blauvelt

GLAZBA:
William Tyler

MONTAŽA:
Kelly Reichardt

Sadržaj:

Sadašnje vrijeme. Žena šeće sa psom šumsko-riječnim područjem i nailazi na dva kostura položena u plitki grob.

Oregon, 1820. Plahi kuhar Otis zvani Cookie putuje sa skupinom glasnih i agresivnih trapera za koje pribavlja hranu i kuha. Jedne noći nabasa na kineskog imigranta King-Lua, koji je u bijegu zbog ubojstva nekog Rusa, te mu pruži utočište u svom šatoru. Sljedećeg dana Lu skrivečki nastavlja svojim putem preplivavši rijeku. Nakon nekog vremena Cookie s traperima stigne do utvrde koja služi i kao trgovište, i u tom improviziranom naselju ponovo sreće Lua. On ga pozove u svoju kolibu, gdje njih dvojica počnu zajedno živjeti. Dok Lu razmišlja o tome da osnuje farmu, Cookie bi želio otvoriti pekaru ili čak hotel u San Franciscu. U međuvremenu, u trgovačku postaju rijekom stiže prva krava na teritoriju Oregona, vlasništvo engleskog trgovca, najmoćnijeg čovjeka u kraju. On kravu ostavlja noću samu bez nadzora na svom imanju, a Lu i Cookie to koriste te je počnu potajno musti kako bi došli do mlijeka kao ključnog sastojka kolača koje će Cookie spravljati i koje će zajedno prodavati…

Kelly Reichardt jedna je od najistaknutijih autorica američkog nezavisnog filma, uključujući i svoje muške kolege, proteklih tridesetak godina. Za razliku od mnogih drugih nezavisnjaka, nikad nije napravila transfer u Hollywood, tj. u okrilje neke od major kompanija, ostavši time u znatnoj mjeri recepcijski izolirana, ali u potpunosti sačuvavši svoj kreativni dignitet. Dosljedna realističkoj poetici minimalističke naracije i dugih kadrova, uvijek zainteresirana za protagoniste s društvenih rubova, sklona lirskim trenucima, izgradila je prepoznatljiv stil čiji je jedan od vrhunaca njezin predzadnji film Prva krava. Nastao prema romanu prijatelja joj i čestog scenarističkog suradnika Jon(athan)a Raymonda, ostvarenje je to koje odlikuju naturalistički pristup građi, tzv. razlivena ili potisnuta naracija, poetični proplamsaji i velika emotivnost u diskretno-nježnom izdanju, što su sve autoričini zaštitni znakovi, kao uostalom i smještaj radnje u Oregon, gdje su situirani mnogi njezini filmovi i u čijem najvećem gradu Portlandu i sama živi. Slabo poznati par glavnih glumaca, John Magaro i Orion Lee, briljantni su u svojim izvedbama senzibilnih marginalaca koji žele uspjeti, i svakako u velikoj mjeri zahvaljujući njima Prva krava jedan je od najljepših filmova o (muškom) prijateljstvu. Također, to je i jedan od rijetkih vesterna (iako bi se, s obzirom da je vrijeme radnje 1820., dakle gotovo pola stoljeća prije Američkog građanskog rata koji se obično smatra prijelomnicom nakon koje počinju radnje klasičnih vesterna, mogao nazvati i predvesterom) koji se na lucidno ironijski način bave kapitalističkom logikom (sjetimo se Altmanova Kockara i bludnice), ovdje stjecanjem početnog kapitala krađom kao preduvjetom za ostvarenje tzv. američkog sna. Film je prikazan u glavnom natjecateljskom programu Berlinskog festivala i kritika ga je gotovo ultimativno, s pravom, podržala, najčešće ga svrstavajući u najbolje filmove godine, a znameniti časopis Cahiers du cinéma proglasio ga je upravo filmom godine. Može se otići i dalje, i bez ikakvog pretjerivanja Prvu kravu proglasiti jednim od najsvježijih i najintrigantnijih vesterna svih vremena.

boja, 122'