'Otpor, stoko!' - Politički filmovi iz povijesti Oberhausena na Kratkom utorku

Posljednji Kratki utorak prije ljetne stanke održat će se 11. lipnja u 21 sat, u kinu Tuškanac u Zagrebu, a na njemu ćemo gledati izbor nagrađivanih političkih filmova koji su prikazivani na filmskom festivalu u Oberhausenu u zadnjih šezdesetak godina. Gledamo šest filmova snimljenih diljem svijeta, od SAD-a, preko Rusije do Jugoslavije, a iz izbora izdvajamo crnovalovsko remek djelo Jovana Jovanovića i Miodraga Miloševića Kolt 15 GAP, kao i pobjednike festivala 1987. i 1988., belgijski film Klaonice Thierrya Knauffa i brazilski Želimo pristup eteru! Francisca Césara Filha i Tate Amarala. Program će predstaviti direktor arhiva oberhausenškog festivala Carsten Spicher, a sve filmove puštamo s 35mm filmskih kopija!

Filmski festival u Oberhausenu najstariji je, i uz onaj u Clermont-Ferrandu, najznačajniji festival posvećen isključivo kratkom metru na svijetu, koji postoji još od 1954. Krajem 50-ih osnovan je i arhiv festivala s idejom sakupljanja svih nagrađivanih filmova kroz godine. The Oberhausen Film Archive tako danas posjeduje više od 1800 naslova, na 2600 velikom većinom filmskih kopija.

Politički filmovi na ovom programu datiraju od 1961. do 2010., i često pokazuju neuljepšani pogled na svijet. U većinom dokumentarnim radovima, koji prestavljaju kontinuitet u razvoju tog filmskog roda, od direct cinema do eseja, filmaši interveniraju, zauzimaju stav i protestiraju, u obrani ljudskih prava, slobode i samog života. Program je zamišljen kao putovanje kroz vrijeme, povijest festivala i njegovu arhivu, a sadrži neke od najvažnijih političkih radova koji su ikad prikazani i nagrađivani na Oberhausenu.

Prvi film programa - Nedjelja Dana Drasina, snimljen je u jedno popodne, 4. travnja 1961, a smatra se prvim dokumentarnim filmom o jednom od također prvih društvenih prosvjeda šezdesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u. Tada jedva 19-godišnji filmaš pridružio se protestnom mitingu folk pjevača kojima je iznenada zabranjeno javno nastupanje u Washington Square Parku u New Yorku, gdje su se redovito okupljali i svirali. Prosvjedu, na kojem je bilo oko 3 tisuće ljudi, pridružili su se i studenti, a kasnije je postao poznat kao Beatnik Riot. Za film koji je danas u stalnoj kolekciji njujorške MOMA-e Jonas Mekas je tada rekao da je 'njegova autentičnost i životnost iznad svih dokumentaraca tog vremena'.

Kolt 15 GAP jedan je od najkultnijih filmova iz razdoblja jugoslavenskog crnog talasa i jedan od posljednih koje nije zahvatila cenzura. Naslov ovog dokumentarno-igranog hibrida zapravo je kratica za – Kupim otpatke, ližem tanjire, 15 godina, aktivno, pasivno, što je opis života njegovog glavnog lika - Ćebića Stanoja. On je 'marksistički fanatik' i nezaposleni 'metalostrugar evropskog ranga', koji u filmu prepričava svoje seksualne dogodovštine i 'savjete' kako bi trebalo usmjeriti tadašnje socijalističko društvo (film je snimljen 1971.), koje je po njemu gadno zastranilo, da bi sve zaključio s legendarnom rečenicom: 'Radnička klasa zajedno s marksizmom pokopala je kapitalizam, to jest marksizam je jebač kapitalizma'. Ona je vjerojatno spasila autore filma Jovana Jovanovića i Miodraga Miloševića progona, jer malo kasnije te godine dugometražno nihilističko remek djelo prvog od njih dvojice Mlad i zdrav kao ruža zabranjeno je i bunkerirano na sljedećih 30 godina.

Sljedeći film koji gledamo - Želimo pristup eteru! Francisca Césara Filha i Tate Amarala, aktivistički je pamflet iz Brazila napravljen protiv jednostranih informacija u tamošnjim medijima. Različite materijalne strukture u filmu su bešavno iskombinirane, u umjetničkoj borbi za demokratizaciju telekomunikacija. Film je osvojio Grand Prix žirija na festivalu u Oberhausenu 1988.

Nakon toga prikazujemo i film Klaonice belgijskog redatelja Thierrya Knauffa. Radi se o poetskoj evokaciji prostora stradanja životinja od ljudske ruke, koja istražuje sjećanje sadržano u njihovim zidovima. Promatramo životinje koje čekaju, tragove njihovog nestanka, napuštanja tog mjesta koje simbolizira život i smrt, kao i njihovu nepromjenjivost. Ovaj film bez dijaloga i naratora osvojio je Grand Prix žirija na festivalu u Oberhausenu 1987.

Sljedeći film na programu je Kurva ruskog redatelja Igora Vološina iz 2001., opservacijski dokumentarac o ruskim vojnicima koji sudjeluju u ratu u Čečeniji. Sugestivno svjedočanstvo o fizičkom i psihičkom stanju vojnika u situaciji u kojoj brat ubija brata (što se u posljednjoj sceni filma zaista i događa) njegov autor je opisao s riječima: 'Ovo je Pakao u godini 2001. Ovo su samo ljudi koji su se smijali, pričali i umrli.' Film je tada kada je nastao dobio čak dvije nagrade (FIPRESCI i nagradu za najbolji debi) na najznačajnijem festivalu dokumentarnog filma na svijetu - IDFA u Amsterdamu.

Posljednji film u programu Planina zastava britanskog redatelja Johna Smitha inteligentna je minijatura koja pokazuje do kakvog apsurda može dovesti nacionalizam. U njoj promatramo kakav je pogled iz grčkog dijela Nikozije, glavnog grada Cipra, na obližnju planinu u turskom dijelu.

Program se održava u organizaciji Hrvatskog filmskog saveza, u suradnji s Oberhausen Film Archiveom, a ulaz na njega je 20 kn, za članove 10 kuna. Filmove puštamo s 35mm filmskih kopija, na engleskom su ili imaju engleske titlove.

Raspored projekcija (92 min):

Nedjelja (Sunday), Dan Drasin, SAD, 1961., 18 min

Kolt 15 GAP, Miodrag Milošević, Jovan Jovanović, Jugoslavija, 1971., 25 min

Želimo pristup eteru! (Queremos as Ondas do Ar), Francisco César Filho, Tata Amaral, Brazil, 1986., 11 min

Klaonice (Abattoirs), Thierry Knauff, Belgija, 1987., 10 min

Kurva (Suka), Igor Vološin, Rusija, 2001., 19 min

Planina zastava (Flag Mountain), John Smith, Velika Britanija, 2010., 9 min