Charlton Heston - biografija

(Evanston, Illinois, SAD, 4. listopada 1924. - Beverly Hills, California, SAD, 5. travnja 2008.)


Charlton Heston, legenda američkih epskih filmskih spektakala, rođen je kao John Charles Carter. Prvi se put susreo s glumom u sklopu dramskoga programa na Northwestern sveučilištu, gdje je 1941. godine imao i prvu glavnu ulogu u sveučilišnoj filmskoj produkciji Peer Gynt. Radio je kao glumac i na radiju, a tijekom Drugog svjetskog rata proveo je tri godine kao vojnik zračnih snaga. Nakon rata, neko je vrijeme radio kao model u New Yorku i tamo upoznao buduću suprugu Lydiu Clarke. Zajedno su vodili kazalište u Ashevilleu u Sjevernoj Karolini 1947. godine, a već iduće vraćaju se u New York gdje na Broadwayu Heston debitira u drami Antonije i Kleopatra. Prvu popularnost stekao je zahvaljujući televizijskim ulogama klasičnih junaka u CBS-ovom programu Studio One, a debut u Hollywoodu ostvario je u filmu Dark City (1950). Uslijedile su uloge u The Savage (1952), Ruby Gentry (1952) i The Greatest Show on Earth (1952), Pony Express (1953), The President's Lady (1953) i Deset zapovijedi (The Ten Commandments, 1956) gdje je, glumeći Mojsija, ostvario prvu od brojnih uloga velikih povijesnih junaka. Najpoznatija je ga Bena Hura u istoimenu filmu 1959. godine za koju je dobio i Oscara. Tumačio je naslovnu ulogu u filmu El Cid (1961), bio je Ivan Krstitelj u filmu Najveća priča ikad ispričana (The Greatest Story Ever Told, 1965), Michelangelo u Agoniji i ekstazi (The Agony and the Ecstasy, 1965) i engleski general u filmu Khartoum (1966). Ostvario je zapaženu ulogu i u Dodiru zla (Touch of Evil, 1958). Od sredine šezdesetih godina prošloga stoljeća žanr povijesnih spektakala počeo je jenjavati te je glumio u westernima (Will Penny, 1968), ratnim dramama (Midway, 1976) i znanstvenofantastičnim filmovima: Planet majmuna (Planet of the Apes, 1968), The Omega Man (1971), Soylent Green (1973). Tijekom sedamdesetih okušao se u filmovima katastrofe poput Airport 1975 (1974) i Earthquake (1974), a kasnih osamdesetih i devedesetih vraća se glumi u televizijskim filmovima i serijama. Odradio je šest mandata kao predsjednik glumačkog ceha (Screen Actors Guild) u razdoblju od 1966. do 1971. godine. Godine 1977. na dodjeli Oscara dodijeljena mu je Jean Hersholt nagrada za humanitarne aktivnosti, a bio je i poznat konzervativni republikanac te izazvao velike kontroverze angažmanom u Nacionalnoj udruzi za oružje (National Rifle Association) gdje se kao predsjednik udruge (1998. - 2003.) zalagao za što šira prava na nošenje oružja. Godine 2002. dijagnosticirana mu je Alzheimerova bolest te se 2003. godine prestao baviti glumom.