ULOGE:
Humphrey Bogart (Fred C. Dobbs),
Walter Huston (Howard),
Tim Holt (Curtin),
Bruce Bennett (Cody),
Barton MacLane (Pat McCormick)

SCENARIJ:
John Huston (prema romanu B. Travena)

FOTOGRAFIJA:
Ted D. McCord

GLAZBA:
Max Steiner

MONTAŽA:
Owen Marks

Sadržaj:

Meksički grad Tampico tijekom veljače 1925. godine. Neuredni Amerikanac Fred C. Dobbs skitnica je i probisvjet koji nekoliko posljednjih pesosa odluči uložiti u kupovinu srećke. Kad potroši sav sitniš koji je višekratno posudio od svog zemljaka u bijelom odijelu, Fred shvati da je krajnje vrijeme da potraži nekakav posao. Nakon što na klupi u parku uskoro upozna sebi sličnog skitnicu Boba Curtina, njih dvojica nevoljko prihvate nadničarski posao građevinskih radnika pod vodstvom energičnog Pata McCormicka. Međutim, kad nekoliko dana poslije doznaju da ih McCormick iskorištava kao besplatnu radnu snagu i da im ne namjerava platiti ni pesosa, Fred i Curtin batinama uspiju od njega izvući svoj novac. Jedne od sljedećih večeri, boraveći u prenoćištu Osso Negro, zaintrigira ih priča njihovog „cimera”, krezubog i sijedog starog gunđala Howarda, koji počne strastveno i živopisno pripovijedati o traganju za zlatom i velikom blagu koje navodno leži u podnožju gorja Sierra Madre.

Godine 1949. ovjenčana Oscarima za najbolju režiju, najbolji adaptirani scenarij i najbolju sporednu mušku ulogu, te nagrađena trima Zlatnim globusima, impresivna pustolovna vestern drama glasovitog Johna Hustona izuzetno je dojmljiva ekranizacija bestseler romana zagonetnog književnika Berwicka (prema nekim izvorima Bruna) Travena Torsvana, poznatijeg pod imenom B. Traven. Porijeklom Nijemac, Traven se proslavio upravo objavljivanjem romana Blago Sierra Madre, a unatoč popularnosti koju je stekao romanesknim ciklusom Jungle Novels, u kojem se pozabavio počecima meksičke revolucije, poput svojih američkih kolega Thomasa Pynchona i J. D. Salingera odlučio je kloniti se javnosti i ostati anoniman. O Travenu se danas malo zna, prema nekim pretpostavkama moguće je da je bio nezakoniti sin njemačkog cara Wilhelma II, a iz njegovih je djela razvidno životno iskustvo stečeno tijekom godina provedenih diljem Europe, Sjedinjenih Američkih Dražava i Meksika. Adaptacija Travenova romana Blago Sierra Madre, intrigantne karakterne studije i priče o pohlepi smještene u meksičku divljinu, općenito se drži jednim od najuspjelijih filmova znamenitog holivudskog nezavisnjaka Johna Hustona, filmaša čije su omiljene teme bile analiza ljudske prirode i suočavanje pojedinca sa životnim kušnjama. Osim što je riječ o prvom holivudskom filmu većim dijelom snimanom na autentičnim lokacijama (zamijenjenim studijskim nakon što su troškovi realizacije premašili tada izuzetno visokih tri milijuna dolara), Blago Sierra Madre je i djelo izrazitog simboličkog naboja, dojmljiva moralka koja još jednom upozorava da najveću opasnost za nekog pojedinca predstavljaju njegove vlastite slabosti i mane, a ne izvanjska ugroza. U glavnoj ulozi gledamo Humpherya Bogarta, iznimno karizmatičnog oskarovca koji je angažman u ovom filmu isprva prilično nevoljko prihvatio. Naime, tijekom 1930-ih godina Bogart je uglavnom nastupao u tipiziranim ulogama gangstera i loših momaka, da bi se napokon, najprije 1941. godine ulogom grubog njuškala Sama Spadea u Hustonovom remek-djelu Malteški sokol, a potom godinu kasnije u liku antiheroja Ricka u romantičnoj drami Casablanca Michaela Curtiza, konačno dokazao i kao izvrstan karakterni glumac širokog raspona. Zabrinut da bi uloga patološki pohlepnog Freda C. Dobbsa mogla predstavljati korak unatrag u njegovoj karijeri, Bogart ju je odlučio prihvatiti doznavši da će film režirati upravo John Huston, autor zasigurno najzaslužniji za njegovu glumačku afirmaciju.

c/b, 126'