ULOGE:
Catherine Deneuve (Junon Vuillard),
Jean-Paul Roussillon (Abel,
Junonin suprug),
Anne Consigny (Elizabeth Dédalus),
Mathieu Amalric (Henri Vuillard),
Melvil Poupaud (Ivan Vuillard),
Hippolyte Girardot (Claude Dédalus)

SCENARIJ:
Arnaud Desplechin,
Emmanuel Bourdieu

FOTOGRAFIJA:
Eric Gautier

GLAZBA:
Grégoire Hetzel,
Mike Kourtzer

MONTAŽA:
Laurence Briaud

Sadržaj:

U obitelji Vuillard glavnu riječ vodi energična Junon, autoritarna sredovječna žena koja osim o suprugu, tvorničaru Abelu, skrbi i o njihovo troje djece, kćeri Elizabeth te sinovima Henriju i Ivanu, koji su ljudi u svojim tridesetim godinama. No obitelj se nikad nije oporavila od smrti Junonina i Abelova prvorođenog sina Josepha, kojemu je u dobi od tri godine dijagnosticiran rijedak oblik raka jetara, a ni roditelji ni Elizabeth u to doba nisu bili kompatibilni da mu doniraju koštanu srž i tako spase život. Odlučni pokušati sve što je u njihovoj moći, Junon i Abel su napravili još jedno dijete, sina Henrija koji se također pokazao inkompatibilnim, te je Joseph naposljetku umro u dobi od sedam godina. Nakon njegove smrti rođen je Ivan, koji je smjesta postao miljenikom roditelja, unatoč njegovom nestabilnom psihičkom stanju. S druge strane, Junon je Henrija zbog nekompatibilnosti sa Josephom gotovo posve odbacila, držeći ga praktički odgovornim za bratovu smrt, a rezultat toga je da je Henri postao cinični alkoholičar i ženskaroš. No kad pred Božić Junon otkrije da boluje od leukemije i da ju spasiti može samo presađivanje koštane srži, obitelj će se ponovo naći na okupu, a tada će na vidjelo početi izlaziti brojne tajne i međusobni sukobi.

Godine 2008. s uspjehom prikazana u konkurenciji festivala u Cannesu, iste godine nominirana za Europsku filmsku nagradu za najbolju montažu, te slijedeće godine od devet nominacija za prestižnu francusku filmsku nagradu César ovjenčana onom za najboljeg sporednog glumca (Jean-Paul Roussillon iz D´Artagnanove kćeri Bertranda Taverniera), crnohumorna drama redatelja Arnauda Desplechina (Kraljevi i kraljica, Moje zlatno doba) slobodna je adaptacija romana Le Greffe (Registar) Jacquesa Ashera i Jeana-Pierrea Joueta. Posrijedi je topli crnohumorni prikaz kompleksne priče o životu jedne obitelji, o razmiricama i pokidanim obiteljskim vezama, pri čemu složene međuljudske relacije i intimne drame bivaju predočene kroz prizmu teške bolesti koja je jednom razdvojila, ali bi mogla i ponovo spojiti članove obitelji. Scenarij je s Desplechinom supotpisao Emmanuel Bourdieu, sin glasovitog francuskog filozofa Pierrea Bourdieua te scenarist i redatelj među čijim se stalnim tematskim preokupacijama izdvaja ona o ljudskom poigravanju Boga i nemogućnosti upravljanja vlastitim sudbinama. Nije stoga čudno da roditelji u filmu imaju imena Junona, kod starih Rimljana vrhovno žensko božanstvo i Jupiterova supruga, te Abel, starozavjetni mučenik koji je bio draži Jahveu i kojeg je ubio Kain. I ovaj Desplechinov film napučuju nemirni i tragikom obilježeni karakteri, a unatoč dramaturškoj rascjepkanosti odlikuju ga izuzetno uvjerljivi glumački nastupi, osobito velike Catherine Deneuve (Ljepotica dana, Tristana, Posljednji metro) i sjajnog Mathieua Amalrica (München, Državni neprijatelj broj 1, Zrno utjehe), te dojmljiva fotografija Erica Gautiera (Pariz, volim te, U divljini, Nešto u zraku).

boja, 150'