ULOGE:
James Dean (Jim Stark),
Natalie Wood (Judy),
Sal Mineo (John 'Plato' Crawford),
Jim Backus (Frank Stark),
Ann Doran (gđa. Carol Stark),
Dennis Hopper

SCENARIJ:
Stewart Stern,
Irving Shulman

FOTOGRAFIJA:
Ernest Haller

GLAZBA:
Leonard Rosenman

MONTAŽA:
William H. Ziegler,
James Moore

SCENOGRAFIJA:
William Wallace

KOSTIMI:
Moss Mabry

Sadržaj:

Amerika sredinom 50-ih godina prošlog stoljeća. Kad zbog pijanstva bude priveden u policijsku postaju, po problematičnog tinejdžera Jima Starka, koji se s obitelji nedavno doselio u Los Angeles, dođu njegovi otuđeni roditelji, otac Frank i majka Carol. Jim kreće u novu školu, nakon što je iz prethodne izbačen, a u novoj sredini upoznat će također problematičnu djevojku Judy te nešto mlađeg adolescenta Johna Crawforda zvanog Plato.

Dok će se Jim ubrzo početi zbližavati s Judy, koju će privući zagonetni mladić, Plato je povučen momak kojeg drugi dečki neprestano ponižavaju. Već prvog dana nastave Jim će se sukobiti s grubim Buzzom, vođom lokalne bande i Judynim dečkom, s kojim će iste noći dogovoriti obračun. Riječ je o testu hrabrosti u kojem će obojica automobilima juriti prema provaliji, a prvi koji iskoči iz jurećeg automobila bit će proglašen kukavicom.
 

Godine 1956. nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg scenarija te sporedne muške (Sal Mineo iz Diva, Egzodusa Otta Premingera i Bijega s planeta majmuna) i ženske uloge, za koju će Natalie Wood (Sjaj u travi, Priča sa zapadne strane, Velika utrka Blakea Edwardsa) slijedeće godine osvojiti Zlatni globus kao najperspektivnija nova glumica, kultna melodrama nominirana i za dvije nagrade BAFTA ključni je i amblematski film kratke karijere Jamesa Deana (Istočno od raja, Div).

Drugi od tri 'službena' dugometražna ostvarenja u Deanovoj karijeri (tijekom prve polovine 50-ih osim u nizu TV-serija nepotpisan je zaigrao i u nekoliko kino-filmova, među ostalim i u ratnoj drami Pripremite bajunete! Samuela Fullera te komediji Je li netko vidio moju curu Douglasa Sirka) predstavlja paradigmatski primjer obrade teme buntovne mladeži u američkom filmu, sa znakovitim smještanjem priče u srednji socijalni sloj, što se kasnije odrazilo i na tematiziranje mladenačkog buntovništva i neprilagodljivosti u filmovima novog vala.

Cjelinu koja imponira sugestivnim ozračjem opresije sredine prema senzibilnom mladom protagonistu odlikuju i slojevita karakterizacija višestruko frustriranih mladih likova, sjajna režija praćena izuzetno vještom naracijom i konotativnim bogatstvom te izvrsni glumački nastupi, a djelu se može prigovoriti zbog značenjski i simbolički odveć doslovne te melodramskim kontekstom potencirane pogibije najvažnijeg sporednog lika.

boja, 111'