ULOGE:
Gene Evans (narednik Zack),
Robert Hutton (vojnik Bronte),
Steve Brodie (poručnik Driscoll),
James Edwards (kaplar Thompson),
Richard Loo (narednik Tanaka)

SCENARIJ:
Samuel Fuller

FOTOGRAFIJA:
Ernest Miller

GLAZBA:
Paul Dunlap

MONTAŽA:
Philip Cahn

Sadržaj:

Korejski rat, 1950. Kad se američka pješačka postrojba preda Sjevernim Korejcima, ratnim zarobljenicima ruke budu svezane iza leđa i potom bivaju pogubljeni. Samo je narednik Zack preživio masakr, jer se metak koji mu je bio namijenjen odbio od njegova šljema. Oslobađa ga južnokorejsko siroče kojem Zack daje nadimak Kratka runda. Zack i Kratka runda nailaze na kaplara Thompsona, crnog medicinara i jedinog preživjelog člana njegove jedinice. Sva trojica nabasaju na američku patrolu koju vodi neiskusni poručnik Driscoll. Vojnici bijelci tom prilikom sugeriraju da je crni medicinar dezerter. No izvanredno stanje na bojištu, osobito kada se nađu na udaru snajperista za kojeg ne znaju gdje je smješten, primora vojnike da barem privremeno zaborave rasne razmirice...

Nakon prva dva redateljsko-scenaristička uratka, nezavisnih vesterna Ubio sam Jessea Jamesa i Barun iz Arizone, Samuel Fuller napisao je, producirao i režirao nezavisni ratni film Čelični šljem o Korejskom ratu koji je u to vrijeme bio u punom zamahu. Snimljen za samo deset dana, s 25 studenata sveučilišta UCLA kao statistima, Čelični šljem naišao je na oduševljenje većeg dijela kritike, ali i rasrdio američku vojsku koja je Fulleru bila stavila na raspolaganje arhivske ratne snimke. Stoga je vojna vrhuška sazvala konferenciju o filmu na koju je pozvala autora, a posebno ju je pogodila scena u kojoj američki vojnik ubija nenaoružanog neprijateljskog vojnika. Fuller je kao veteran Drugog svjetskog rata izjavio da su se takva ubijanja često događala, a njegov bivši zapovjednik, brigadni general, to je potvrdio u telefonskom razgovoru s Pentagonom koji je, zajedno sa zloglasnim senatorom McCartheyjem, Fullera sumnjičio za komunističku propagandu. Tim prije što se u filmu, i po tome je znamenit, prvi put u hollywoodskoj kinematografiji spominje smještanje američkih Japanaca u koncentracijske logore po direktivi predsjednika Franklina Roosevelta. Iz usta zarobljenog sjevernokorejskog komunističkog vojnika bit će pak upućena kritika anticrnačkim segregacijskim zakonskim odredbama u tadašnjoj Americi. Ipak, američka lijeva (komunistička) kritika tog vremena film je smatrala desničarskom fantazijom, jer je suočavanje s rasizmom u suvremenoj Americi ublaženo time što rasno pitanje kao zlonamjernu provokaciju plasira neprijateljski komunistički vojnik, te se u završnici afirmira zajedništvo Amerikanaca različitih rasa jer američka demokracija je svojom navodnom otvorenošću za sve, i pored svih problema, iznad komunističke alternative. Bilo kako bilo, Čelični šljem energično je režirano ostvarenje u prepoznatljivom Fullerovom stilu, prepuno vizualne ekspresivnosti, ritma i osebujne atmosfere, uradak koji jasno prikazuje rat kao kaotičnu klaonicu u kojoj je individualistički egoizam neophodan za preživljavanje. Uspjeh u kino distribuciji bio je velik – snimljen za samo stotinjak tisuća dolara, Čelični šljem zaradio je preko dva milijuna, a američko udruženje scenarista dodijelilo mu je svoju nagradu za najbolje napisani američki niskobudžetni film.

c/b, 85'