ULOGE:
Sergio Kleiner (Fando),
Diana Mariscal (Lis),
María Teresa Rivas (Fandova majka),
Tamara Garina,
Juan José Arreola,
Valerie Jodorowsky

SCENARIJ:
Fernando Arrabal,
Alejandro Jodorowsky

FOTOGRAFIJA:
Rafael Corkidi,
Antonio Reynoso

GLAZBA:
Hector Morely,
Pepe Ávila

MONTAŽA:
Fernando Suarez

Sadržaj:

Tijekom druge polovine 60-ih godina prošlog stoljeća tragajući za mitskim gradom Tarom, mladi Fando i njegova paraplegična djevojka Lis putuju kroz divlju postapokaliptičnu pustoš. Grad Tar je mjesto na kojem bi onaj tko ga pronađe morao doživjeti prosvjetljenje i shvatiti pravu prirodu vječnosti, a to je ono čemu se nadaju i Fando i Lis. Tijekom putovanja oni će upoznati mnogo neobičnih i grotesknih ljudi te će se zateći u također mnogo prilično uznemirujućih situacija. Fando i Lis su buntovne i neprilagodljive osobe, a premda se mladić prema djevojci često odnosi na grub način te ju ponekad i maltretira, njih dvoje su ipak nerazdvojni.

Temeljen na istoimenoj drami uglednog španjolsko-francuskog dramatičara (Groblje automobila, Graditelj i car asirski), scenarista, filmskog redatelja (Viva la muerte, Peruanski car, Zbogom, Babilone), romanopisca (Toranj ožežen munjom) i pjesnika Fernanda Arrabala, dugometražni redateljski i scenaristički prvijenac Alejandrea Jodorowskog jedini je autorov uistinu nadrealistički film. U djelu koje se u vrijeme premijernog prikazivanja smatralo izuzetno provokativnim i radikalnim, zbog čega je premijera filma na festivalu u Acapulcu završila velikim neredima a sam Jodorowsky je jedva spasio živu glavu od bijesne gomile koja ga je željela linčovati te je njegov automobil zasula kamenjem, razvidan je utjecaj stila i poetike Luisa Buñuela. Možda najdojmljiviji dijelovi filma su oni u kojima se na satiričan način opisuje buržoazija, primjerice u sekvencama apsurdne zabave i partije karata četiri starije ´gospođe´ u kojoj je ulog tijelo mladog muškarca. U dramskom fokusu je sadomazohizmom obilježena ljubav Fanda i Lis, nezrelih i psihički nedovoljno razvijenih osoba, a sva zbivanja su na određene načine refleksija traumatičnih događaja koji su im se ranije zbili. Jodorowsky je već u ovom filmu istakao temeljna stilska obilježja kojima će ostati vjeran tijekom čitave karijere, od snažno izraženog simbolizma preko meditacija o ljubavi, patnji i smrti do nadrealizma. Autor je već ovdje fasciniran groteskom, on istovremeno želi zgroziti i očarati gledatelje. Nakon festivalske premijere filma Jodorowsky je zamalo deportiran iz zemlje, film je sljedećih nekoliko desetljeća u Meksiku bio zabranjen za prikazivanje, a na temelju scene ispijanja prave krvi među praznovjernim se Meksikancima počeo širiti trač da je Jodorowsky zapravo vampir.

c/b, 93’