ULOGE:
Ethan Hawke (Vincent / Jerome),
Uma Thurman (Irene),
Gore Vidal (direktor Josef),
Xander Berkeley (Lamar),
Jayne Brook (Marie),
Elias Koteas (Antonio)

SCENARIJ:
Andrew Niccol

FOTOGRAFIJA:
Slawomir Idziak

GLAZBA:
Michael Nyman

MONTAŽA:
Lisa Zeno Churgin

Sadržaj:

Još jedan sasvim običan dan u životu Vincenta Freemana: mora na posao prokrijumčariti tuđu mokraću, kosu, odrezane nokte i ostali tjelesni otpad. Ako se pitate zbog čega, odgovor je da u svijetu genetski savršenih ljudi Vincent može uspjeti samo ako se pretvara da je netko drugi. Obilježen srčanom manom, on je običan čovjek koji unatoč svemu ima velike snove i planove. U 21. stoljeću nove znanstvene metode prokreacije jamče genetski savršenu djecu, a roditelji nostalgični za starim ´metodama´ začeća riskiraju mnoge nedostatke i poremećaje kod svoje djece. Vincent Freeman rođen je na takav, inferioran način, i zarana mu je s velikom sigurnošću dijagnosticirana srčana mana. Njegova želja za dobivanjem posla u Gattaci, korporaciji koja priprema prvi let na Saturnov mjesec, ipak mu daje poticaj da nastavi sanjati, iako je posao na takvu mjestu rezerviran samo za genetski savršene jedinke. Mogućnost ostvarenja snova Vincentu će se ukazati kad upozna Jeromea Morrowa, savršenog primjerka muškarca koji je nakon prometne nesreće ostao nepokretan. Koristeći Jeromeove tjelesne otpatke, Vincent se uspije zaposliti u Gattaci i sve je bliže velikom snu o napuštanju Zemlje. A kad upozna privlačnu kolegicu Irene, pomislit će da mu je ostvarenje svih snova nadohvat ruke. No tada će se dogoditi okrutno ubojstvo u njegovoj blizini, što će u Gattacu dovesti skupinu policijskih istražitelja koji će shvatiti da se u korporaciji nalazi jedan nesavršeni čovjek.

Godine 1998. nominirana za Oscara u kategoriji najbolje scenografije te iste godine nominirana za Zlatni globus za najuspjeliju izvornu glazbu, koju je skladao ugledni i nagrađivani Michael Nyman, čest suradnik Petera Greenawayja i Neila Jordana, distopijska znanstveno-fantastična triler-drama Gattaca debitantsko je ostvarenje scenarista i redatelja Andrewa Niccola. On će se kasnije afirmirati i kao redatelj, osobito izvrsne krimi-drame Gospodar rata, i kao scenarist tuđih redateljskih projekata kakav je Trumanov Show Petera Weira, koji je danas tematski možda još aktualniji nego u vrijeme nastanka, a naposljetku u određenoj mjeri i kao producent, među ostalim i Spielbergova Terminala, koji je temeljen na istinitim događajima. Ugođajem nevesele, pesimistične i distopijske priče autorski su forte Andrewa Niccola, a kao što je vidljivo i iz njegova prvijenca, najbolje se snalazi u podžanru ZF-a zvanom biopunk, u kojem se središnje teme vrte oko biotehnologije, njezine primjene i zlouporabe. Iako je u vrijeme premijere u američkim kinima prošao vrlo slabo, zaradivši tek 12,5 milijuna dolara uz proračun od 36 milijuna, film je s vremenom stekao solidan kultni status, te se danas drži jednim od najuspjelijih i najintrigantnijih predstavnika žanra ZF-a iz druge polovice 90-ih godina, što ima priličnu težinu u konkurenciji sjajnih naslova kakvi su Čudni dani, 12 majmuna, Grad tame i Matrix. Riječ je o djelu koje u vođenju trilerske priče dosta duguje Alfredu Hitchcocku, s efektnom gradacijom suspensea i svojevrsnom varijacijom priče o običnom čovjeku u neobičnoj situaciji čija složenost znatno nadilazi njegove formalne sposobnosti, a osobito vrijedi izdvojiti impresivnu ´orvelovsku´ scenografiju zasluženo za Oscara nominiranog Jana Roelfsa i fascinantnu fotografiju Slawomira Idziaka, nekad stalnog suradnika Krzysztofa Kieslowskog koji je oskarovsku nominaciju osvojio za rad na Padu Crnog jastreba Ridleyja Scotta. Radni naslov filma bio je Osmi dan, jer se njime željelo referirati na sedam dana tijekom kojih je prema Bibliji nastao svijet, da bi bio promijenjen nakon što se doznalo da je belgijski redatelj Jaco Van Dormael iste godine snimio humornu egzistencijalnu dramu istog naslova.

boja, 106'