ULOGE:
Robert Wagner (Jesse James),
Jeffrey Hunter (Frank James),
Hope Lange (Zee James),
Agnes Moorehead (gđa. Samuel),
Alan Hale Jr. (Cole Younger) John Carradine (Jethro Bailey)

SCENARIJ:
Walter Newman

FOTOGRAFIJA:
Joseph MacDonald

GLAZBA:
Leigh Harline

MONTAŽA:
Robert L. Simpson

Sadržaj:

Markantni Jesse James bio je običan momak s farme u Missouriju, mladić za kojeg nitko nije slutio da će se tijekom druge polovice 19. stoljeća prometnuti u najpoznatijeg i najzloglasnijeg američkog odmetnika. Kad je 7. rujna 1876. godine s bratom Frankom, revolverašem Coleom Youngerom, nepouzdanim starim Tuckerom i drugim članovima svoje bande krenuo opljačkati banku u gradu Northfieldu u Minnesoti, Jesse nije ni slutio da će sve ubrzo poći po zlu. A to je trebala biti njihova posljednja akcija, nakon koje je Jesse želio započeti miran farmerski život pored voljene supruge Zee. Dok Jesse s bratom Frankom, Coleom Youngerom i Tuckerom bježi pred potjerom u kojoj sudjeluje i slavni lovac na ucjene Remington, Zee se s njegovom bolesnom majkom Samuel prisjeća njihove prošlosti. Jessejeva je karijera odmetnika i pljačkaša započela 18 godina ranije, nedugo nakon što se Frank vratio iz građanskog rata, u kojem se borio na strani Juga. Ne mogavši se pomiriti s vojnim porazom Konfederacije, Frank se po završetku rata pridružio bandi zloglasnog odmetnika Quantrilla, zbog čega je njegova obitelj počela imati problema. Želeći pomoći Franku, Jesse se tada s njim sklonio na imanje gradonačelnika Rufusa Cobba, te se na prvi pogled zaljubio u njegovu kći Zee. No kad je Cobb za ruku svoje kćeri zatražio novčanu protuvrijednost, Jesse je novac odlučio priskrbiti pljačkom. Poslije prve akcije njegova je glava ucijenjena na 500 dolara, da bi se visina ucjene ubrzo udeseterostručila. Kako je rasla tamna slava njegove bande, o Jesseju su se počele ispredati razne priče, da bi napokon postao i junakom siromašnih te protagonistom popularnih romana u kojima je prikazivan poput Robina Hooda. Nakon što se oženio sa Zee, Jesse je počeo strogo paziti da nitko ne dozna njegov pravi izgled.

Izvrstan biografski vestern Nicholasa Raya (Kucaj na bilo koja vrata, Na osamljenom mjestu, Johnny Guitar, Djevojka za zabavu, Kralj kraljeva), jednog od najznačajnijih redatelja iz razdoblja klasičnog Hollywooda koji je za scenarij svoje kultne drame Buntovnik bez razloga 1956. godine bio nominiran za Oscara, izuzetno je uspio prepravak filma Jesse James Henryja Kinga iz 1939. godine. Karijeru započevši režijom hvaljenih trilera koncem 40-ih i početkom 50-ih godina prošlog stoljeća, Nicholas Ray je kreativni zenit doživio tijekom 1950-ih, a kruna njegova opusa svakako je spomenuta antologijska drama Buntovnik bez razloga, zacijelo najpopularniji film Jamesa Deana. Ray se režiji aktivno i kontinuirano posvetio tek 15-ak godina, proslavio se kao majstor u kreiranju moralno ambivalentnih storija uznemirujućeg ugođaja, a osebujni stil i slabiji komercijalni rezultati njegovih ostvarenja bili su razlozima zbog kojih je njegova redateljska zvijezda postupno počela blijedjeti. Ipak, slavu je zadržao u Europi, ponajviše u Francuskoj gdje su ga kritičari okupljeni oko znamenitog časopisa Cahiers du Cinema smatrali izuzetno važnim i darovitim autorom. Maestralna Rayeva režija odlika je i ovog filma, a biografsku storiju veću od života nose odlični glumački nastupi. U naslovnoj ulozi gledamo karizmatičnog Roberta Wagnera (Poljubac prije smrti, Najduži dan, Pink Panther, Pakleni toranj), nekad veliku zvijezdu tijekom karijere višestruko nominiranu za Zlatni globus, a njegovi su partneri pouzdani Jeffrey Hunter (Julije Cezar, Tragači, Posljednji poklič, Najduži dan), darovita Hope Lange (Autobusna stanica, Mladi lavovi, Džep pun čuda), za sporednu rolu u filmu Gradić Peyton 1958. godine nominirana za Oscara, te sjajna i nagrađivana karakterna glumica Agnes Moorehead (Građanin Kane, Jane Eyre, Mračni prolaz, Johnny Belinda, Veličanstvena opsesija). Efektnu glazbu potpisuje oskarovac Leigh Harline (Snjeguljica i sedam patuljaka, Ponos Jenkija, Majmunska posla), a fotografiju tri puta za Oscara nominirani Joseph MacDonald (Moja draga Clementina, Viva Zapata!, Niagara, Pakao i teška voda).

boja, 92’