ULOGE:
Ah-In Yoo (Lee Jong-su),
Steven Yeun (Ben),
Jong-seo Jeon (Shin Hae-mi),
Soo-Kyung Kim (Yeon-ju),
Seung-ho Choi (Lee Yong-seok),
Seong-kun Mun

SCENARIJ:
Jungmi Oh,
Chang-dong Lee (prema kratkoj priči Harukija Murakamija)

FOTOGRAFIJA:
Kyung-pyo Hong

GLAZBA:
Mowg

MONTAŽA:
Da-won Kim,
Hyun Kim

Sadržaj:

Jong-su Lee mladić je iz provincijskog južnokorejskog mjesta nedaleko granice sa Sjevernom Korejom, koji radi kao dostavljač i koji za sebe tvrdi da je pisac, a njegov omiljeni književnik je William Faulkner. Jong-su je sin agresivnog oca kojemu se upravo sudi zbog tjelesnog napada, izgubljeni mladić koji ne zna kud bi sa sobom, a još nije napisao niti retka. Nakon što jednog dana susretne vršnjakinju Haemi, koja dijeli letke i poklone pred shopping-centrom, ona mu pristupi tvrdeći da se znaju iz djetinjstva, da je on tada bio grub prema njoj, ali da joj je pomogao kad je upala u bunar. Haemi je darovita pantomimičarka koja u malom stanu živi s izmišljenim ljubimcem, psom Bojlerkom, a ona i Jong-su ubrzo se upuste u seksualni odnos. Kad Haemi otputuje u Afriku, Jong-su će preuzeti skrb u Bojlerku, a ona će se s puta vratiti s dobrostojećim i naočitim Benom.

Psihološka romantična drama s elementima trilera na festivalu u Cannesu 2018. godine ovjenčana nagradom FIPRESCI temeljena je na kratkoj priči Barn Burning Harukija Murakamija, koja je pak nadahnuta istoimenim romanom Williama Faulknera. U filmu koji je opisao kao „priču o mladom Faulkneru koji živi u svijetu Harukija Murakamija”, Chang-dong Lee  stalno sugerira da je ono što gledamo možda tek fikcija u umu mladog protagonista, moguće i građa njegova nenapisana romana. Riječ je o filmu više stanja a manje zbivanja koji imponira sugestivnom režijom, nenametljivom poetičnošću, dojmljivim ozračjem i gotovo hipnotičkom vizualnošću, a autor je i ovdje sklon naglašenoj simbolici, meditativnosti, kreiranju iznijansiranih likova i njihovih međuodnosa te začudnom spajanju poetičnosti i psihopatologije. Djelo nudi začudnu i opčinjavajuću igru stvarnosti i fikcije, nestalnih i moguće nerealnih likova i identiteta, mašte i zbilje, te kao najvažniji dramski motiv klasni sukob koji neizbježno vodi u krvoproliće.

boja, 148'