ULOGE:
James Cagney (C.R. MacNamara),
Horst Buchholz (Otto Ludwig Piffl),
Pamela Tiffin (Scarlett Hazeltine),
Arlene Francis (Phyllis MacNamara),
Howard St. John (Wendell P. Hazeltine)

SCENARIJ:
Billy Wilder,
I.A.L. Diamond (prema drami Ferenca Molnára)

FOTOGRAFIJA:
Daniel L. Fapp

GLAZBA:
André Previn

MONTAŽA:
Daniel Mandell

Sadržaj:

U Zapadnom Berlinu 1961. godine Amerikanac C.R. MacNamara radi kao šef distribucije Coca Cole za njemačko tržište. Unatoč tome što je u braku s pomalo iscrpljenom Phyllis, MacNamara održava ljubavnu vezu sa svojom atraktivnom tajnicom Ingeborg, istodobno ulažući velike napore u pokušaj proboja Coca Cole u Istočni Berlin, jer vjeruje da će u slučaju uspjeha postati direktor Coca Cole za čitavu Europu. No njegov šef Wendell P. Hazeltine ne želi ni čuti o distribuciji iznimno popularnog pića u Istočni blok, dok istovremeno svoju 17-godišnju kći Scarlett pokušava izvući iz veze s najnovijim dečkom. Kad ga šef zamoli da s tim ciljem na dva tjedna udomi Scarlett, MacNamara pristane, ni ne sluteći da će se dva tjedna razvući u dva mjeseca. Premda mu Scarlett naizgled ne stvara nikakve probleme, MacNamaru muči to što zbog brige o djevojci nema vremena za ljubavnicu, sve dok jednog dana ne dozna da se šefova kći potajno udala za Otta Ludwiga Piffla, mladog komunistu iz Istočnog Berlina s kojim je, da nevolje budu veće, ostala u drugom stanju.

Godine 1962. nominirana za Oscara za najbolju fotografiju, te iste godine nominirana za Zlatni globus u kategorijama najboljeg filma i sporedne glumice (Pamela Tiffin), izvrsna satirična komedija Billyja Wildera slobodna je adaptacija istoimenog kazališnog komada mađarskog dramatičara i pisca Ferenca Molnára (Junaci Pavlove ulice). Film snimljen u vrijeme izgradnje Berlinskog zida i velikih hladnoratovskih tenzija jedan je od neobičnijih projekata u povijesti starog Hollywooda, izuzetno britka satira koja podjednako ismijava komunizam i kapitalizam, pri čemu je potonji oličen u protagonistu C.R. MacNamari kojeg sjajno interpretira oskarovac James Cagney (Anđeli garava lica, Burne dvadesete, Yankee Doodle Dandy), kojemu je to bila posljednja glumljena filmska uloga sve dok dva desetljeća kasnije nije nastupio u Ragtimeu Miloša Formana. Wilder i njegov stalni suscenarist I.A.L. Diamond ne štede ni Nijemce, osobito njihov brz preobražaj iz nacista u demokrate, a sve su to razlozi zbog kojih je film u vrijeme premijere pobudio mnogo kontroverzi. Riječ je o ostvarenju koje odlično stari, koje se i danas doima svježim i modernim te koje osim dinamičnog ritma odlikuju brzi dijalozi, nerijetko urnebesno duhoviti gegovi i uspjela farsičnost.

c/b, 104'