ULOGE:
Dan O'Herlihy (general Black),
Walter Matthau (dr. Groeteschele),
Frank Overton (general Bogan),
Edward Binns (Grady),
Fritz Weaver (Cascio),
Henry Fonda

SCENARIJ:
Walter Bernstein (prema romanu Eugenea Burdicka i Harveya Wheelera)

FOTOGRAFIJA:
Gerald Hirschfeld

MONTAŽA:
Ralph Rosenblum

Sadržaj:

Dok u stožeru Strateškog zapovjedništva američkih zračnih snaga u zrakoplovnoj bazi u Omahi boravi visoko političko izaslanstvo, radar za rano uzbunjivanje registrira da je u američki zračni prostor ušla neidentificirana letjelica. Kad ubrzo „uljez” bude identificiran kao civilni zrakoplov, podignuta uzbuna bude otkazana, ali zbog računalne pogreške američki bombarder Vindicator dobije zapovijed za napad termonuklearnim bombama na Moskvu. Pokušaj obustavljanja ove zapovijedi propadne zbog ometanja radijske komunikacije od strane Sovjeta, pa pukovnik Jack Grady nastavi s operacijom napada na Moskvu. To će američkog predsjednika nagnati da poduzme sve kako bi bombardere opozvao ili oborio, a kad se otvori komunikacija s predsjednikom sovjetskog Prezidija uslijedit će niz pogrešaka s obje strane. Situacija će eskalirati kad američki predsjednik pokuša ishoditi rezoluciju o zabrani sovjetskog protunapada te kad američki bombarder stigne do Moskve.

Triler-drama hladnoratovske tematike redatelja Sidneyja Lumeta temeljena je na istoimenom romanu Eugenea Burdicka i Harveyja Wheelera, a riječ je o jednom od najpoznatijih ostvarenja na temu hladnog rata, odnosno bojazni da bi isti mogao eskalirati u apokaliptični nuklearni sukob. Roman koji je objavljen dvije godine nakon kubanske raketne krize doživio je veliki uspjeh, a njegova ekranizacija predstavljala je jedan od najambicioznijih i najprestižnijih projekata studija Columbia Pictures. Prepoznavši u romanu izuzetan dramski potencijal, Lumet je u filmu, u kojem je glavna uloga povjerena sjajnom Henryju Fondi, dramatičnost dodatno podcrtao asketskim stilom režije, crno-bijelom fotografijom, velikim brojem krupnih planova, potpunim nedostatkom glazbe te eksploatiranjem mračnih interijera podzemnih bunkera. No snimanje je poremetio sudski spor koji je s autorima romana poveo britanski pisac Peter George, tvrdeći da su Burdick i Wheeler plagirali njegov roman Red Alert (Crvena uzbuna), a za nevolju je isti roman u Velikoj Britaniji iste godine adaptirao i Stanley Kubrick, pod naslovom Dr. Strangelove ili: Kako sam naučio ne brinuti i zavolio bombu. Zbog antologijskog Kubrickova filma Lumetovo je ostvarenje, koje se drži jednim od njegovih najuspjelijih djela, doživjelo neuspjeh na kino-blagajnama, iako je distribuirano u jeku kampanje za predsjedničke izbore na kojima su politika prema Sovjetskom Savezu i pitanje nuklearnog razoružanja bile središnje teme.

c/b, 112'