Kucaj na bilo koja vrata
Knock on Any Door, igrani, krimi drama, SAD, 1949
REŽIJA: Nicholas Ray
ULOGE:
Humphrey Bogart (Andrew Morton),
John Derek (Nick Romano),
George Macready (okružni tužitelj Kerman),
Allene Roberts (Emma),
Candy Toxton (Adele Morton)
SCENARIJ:
Daniel Taradash,
John Monks Jr. (prema romanu Willarda Motleya)
FOTOGRAFIJA:
Burnett Guffey
GLAZBA:
George Antheil
MONTAŽA:
Viola Lawrence
Sadržaj:
Sredovječni odvjetnik Andrew Morton i privatni život i karijeru izgradio je praktički od nule, pa kad se pred njim pojavi slučaj mladog kriminalca Nicka Romana, Andrew ga iz nekoliko razloga odluči preuzeti, unatoč protivljenju svojih kolega iz odvjetničkog ureda. S jedne strane, Nick je problematičan mladić potekao iz siromašne gradske četvrti, iz sredine slične onoj u kojoj je ponikao i sam Andrew, a s druge strane odvjetnika još uvijek grize savjest zbog načina na koji je prije više godina vodio slučaj Nickova oca, za kojeg se pokazalo da je bio nedužan. Nicku se sudi zbog okrutnog ubojstva policajca, bude li osuđen očekuje ga smrtna kazna, pa će pred Andrewom biti težak zadatak da porotu uvjeri kako je pravi krivac za počinjeni zločin zapravo društvo, odnosno teške životne okolnosti u kojima je Nick živio i koje su ga odvele na put kriminala. Andrew i Nick su se upoznali ranije, mladić je Andrewu i ukrao 100 dolara dok ga je Andrewova supruga nagovarala da pomogne Nicku, a mladi kriminalac se nakon toga oženio dobrodušnom Emmom i pokušao promijeniti svoj život.
Noirovska sudska krimi-drama redatelja Nicholasa Raya, prvi projekt realiziran u okrilju producentske tvrtke Santana Company slavnog Humphreyja Bogarta (Malteški sokol, Casablanca, Imati i nemati, Afrička kraljica), koji u filmu tumači i glavnu ulogu, adaptacija je istoimenog romana američkog pisca afričkog podrijetla Willarda Motleyja. Osim kao autor čitane kolumne u listu Chicago Defender, koju je pisao pod pseudonimom Bud Billiken, Motley se afirmirao kao freelance pisac, utemeljitelj Hull House Magazinea te suradnik Federal Writers Projecta, vladina projekta kreiranog u cilju zapošljavanja nezaposlenih pisaca tijekom velike gospodarske krize. Motleyu se prigovaralo zbog toga što je kao Afroamerikanac za protagoniste svojih djela birao isključivo bijele Amerikance, što je kao pripadnik srednje klase pisao o onima iz nižih slojeva društva te što je kao gej također isključivo pisao o heteroseksualnim protagonistima. Unatoč takvim prigovorima, kritika je hvalila sugestivnost i srčanost njegova pripovijedanja, sjajno kreirane opore ugođaje, uvjerljive i slojevite likove te intrigantne zaplete, a ta je obilježja Motleyjeve proze na ekran prilično uspješno prenio Nicholas Ray, uz scenarističku suradnju oskarovca Daniela Taradasha (Odavde do vječnosti, Ranč prokletih Fritza Langa, Zvono, knjiga i svijeća, Piknik Joshue Logana) i Johna Monksa Jr.-a (Kuća u 92. ulici i Ulica Madeleine br. 13 Henryja Hathawayja). U vrijeme premijere kritika je filmu prigovarala zbog pretjerano doslovnog socijalnog angažmana i s tim povezanog propovijednog tona, a djelo je značajno i zbog toga što je njime započela uspješna holivudska karijera Johna Dereka (Svi kraljevi ljudi, Deset zapovijedi), kasnije i redatelja (Tarzan, čovjek majmun, Bolero) te supruga Bo Derek, i što je u njemu prvi put izgovorena rečenica ´Živi brzo, umri mlad i budi lijep leš´, koja će se prometnuti u slogan generacije onodobnih adolescenata.
c/b, 100’