Laura
igrani, misterij, drama, SAD, 1944
REŽIJA: Otto Preminger
ULOGE:
Gene Tierney (Laura Hunt),
Dana Andrews (detektiv poručnik Mark McPherson),
Clifton Webb (Waldo Lydecker),
Vincent Price (Shelby Carpenter),
Judith Anderson (Ann Treadwell)
SCENARIJ:
Jay Dratler,
Samuel Hoffenstein,
Elizabeth Reinhardt (prema romanu Vere Caspary)
FOTOGRAFIJA:
Joseph LaShelle
GLAZBA:
David Raksin
MONTAŽA:
Louis R. Loeffler
Sadržaj:
Kad se prihvati slučaja okrutnog ubojstva ugledne i atraktivne reklamne agentice Laure Hunt, njujorški detektiv Mark McPherson ni ne sluti u što će se uplesti. Laura je pronađena mrtva u svom stanu, ubijena je hicem iz sačmarice koji joj je raznio lice, a da bi dopro do traga koji bi ga mogao dovesti do ubojice, Mark će morati razgovarati s velikim brojem ljudi koji su je poznavali. Osim s karizmatičnim novinskim kolumnistom Waldoom Lydeckerom, arogantnim snobom koji je Lauru promovirao na početku njezine karijere te se tada i zaljubio u nju, Mark će razgovarati i s njezinim zaručnikom, plejbojem Shelbyjem Carpenterom, te s Laurinom bogatom i utjecajnom tetkom Ann Treadwell, s kojom se Shelby intenzivno druži te je neka vrsta žigola. Naposljetku će detektiv porazgovarati i s Laurinom odanom domaćicom Bessie Clary, a dok bude istraživao pokojničinu prošlost te listao njezin dnevnik i privatna pisma, Mark će zaokruživati predodžbu o ubijenoj djevojci te se i sam postupno početi zaljubljivati u nju. Sve dok se jedne večeri ne dogodi nešto što će na čitav slučaj baciti posve novo svjetlo.
Godine 1945. od pet nominacija za Oscara, uključujući one za najbolju režiju, scenarij i sporednu mušku ulogu (odlični Clifton Webb iz Mračnog ugla Henryja Hathawayja te Tri novčića u fontani i Dječaka na dupinu Jeana Negulescoa), nagrađena onim za najuspjeliju crno-bijelu fotografiju (sjajna fotografija visokog ključa Josepha LaShellea iz Martyja, Apartmana i Slatke Irme), izvrsna noirovska krimi-drama redatelja Otta Premingera (Anđeosko lice, Rijeka bez povratka, Čovjek sa zlatnom rukom) adaptacija je istoimenog romana američke književnice, dramatičarke i scenaristice Vere Caspary (Mankiewiczevo Pismo trima ženama, Plava gardenija Fritza Lanfa). Ekranizacija proze koju su u scenarij pretočili Jay Dratler (Hathawayjev Nazovi Northside 777), Samuel Hoffenstein (Dr. Jekyll i gospodin Hyde Roubena Mamouliana) i Elizabeth Reinhardt (Cluny Brown Ernsta Lubitscha), uz nepotpisanu suradnju dvostrukog oskarovca Ringa Lardnera Jr.a (Žena godine Georgea Stevensa, MASH), realizirana je uz dosta problema. Film je prvotno trebao režirati Rouben Mamoulian, no otpušten je nakon svađe sa šefom studija 20th Century Fox Darylom F. Zanuckom, koji je prigovarao i zbog neobičnog i odveć složenog zapleta, da bi film unatoč tome ostvario veliki komercijalni i kritičarski uspjeh. Riječ je o vrlo sugestivno i precizno režiranom i dojmljivo atmosferičnom ostvarenju ambijentiranom u prozračnim i estetiziranim interijerima njujorškog visokog društva, čime film odudara od ustaljene matrice noira, djelu majstorski napisanih ironičnih dijaloga, dominantno retrospektivne naracije i izvrsnih glumačkih interpretacija, koje nudi i inteligentnu kritiku pohlepe i nemorala visokih društvenih slojeva. Protagonista tumači markantni Dana Andrews (Zapadnjak, Vatrena kugla, Omča za vješanje Williama A. Wellmana), u naslovnoj ulozi nastupa Gene Tierney (Prepustite je nebu, Duh i gospođa Muir), a u sporednoj roli gledamo i glasovitog Vincenta Pricea (Maska crvene smrti, Ligejin grob).
c/b, 88'