ULOGE:
Jean Arthur (kongresnica Phoebe Frost),
Marlene Dietrich (Erika Von Schluetow),
John Lund (kapetan John Pringle),
Millard Mitchell (pukovnik Rufus J. Plummer),
Peter von Zerneck (Hans Otto Birgel),
Stanley Prager (Mike),
William Murphy (Joe)

SCENARIJ:
Charles Brackett,
Billy Wilder,
Richard L. Breen (prema priči Davida Shawa)

FOTOGRAFIJA:
Charles Lang

GLAZBA:
Friedrich Hollaender

Sadržaj:

Godine 1947. izaslanstvo američkog kongresa predvođeno kongresnicom Phoebe Frost iz Iowe stiže u posjet Berlinu, s ciljem obilaska američkih postrojbi koje su nakon Drugog svjetskog rata ondje stacionirane. Do Phoebe su stigle glasine da kabaretsku pjevačicu Eriku von Schlütow, osumnjičenu da je tijekom rata bila ljubavnica Hermanna Göringa ili Josepha Goebbelsa, štiti jedan od američkih časnika, pa kongresnica želi provesti vlastitu istragu i otkriti o kome je riječ. Stoga ona angažira satnika Johna Pringlea, časnika također podrijetlom iz Iowe, da joj pomogne u istrazi, ne znajući da je upravo on Erikin novi ljubavnik. Nakon što pri pregledavanju jednog ratnog žurnala Eriku ugleda u društvu Adolfa Hitlera, Phoebe zapovjedi Johnu da ju privede u vojni stožer na saslušanje. Da bi omeo njezine nakane, John počne zavoditi Phoebe, koja će nakon prvotnog opiranja ipak početi popuštati pred njegovim šarmom.

Godine 1949. nominirana za Oscara u kategorijama najuspjelijeg scenarija i najbolje crno-bijele fotografije, romantična komedija Billyja Wildera izvorno je zamišljena kao projekt po narudžbi američke vlade, koji je trebao biti posvećen životu američkih vojnika stacioniranih u poratnoj Europi. Wilder je zbog snimanja filma stigao u Europu, gdje je bio traumatiziran otkrićem koncentracijskih logora te ratnih razaranja i poratnog siromaštva, u tolikoj mjeri da je privremeno odustao od snimanja filma te je umjesto njega realizirao romantičnu mjuzikl-komediju Carski valcer kao još jednu svojevrsnu posvetu Ernstu Lubitschu. Dovršivši taj film, Wilder se vratio u Europu te je umjesto planiranog projekta odlučio snimiti ležernije djelo u kojem će rat i njegove posljedice biti dijelom zapleta. Djelo koje je snimano na autentičnim lokacijama, i uz suradnju uglednog njemačkog producenta Ericha Pommera kojemu su američke vlasti povjerile posao obnove njemačke filmske industrije, dijelom je snimljeno i u tadašnjem sovjetskom sektoru Berlina. Jedan od Wilderovih ponešto manje uspjelih filmova, suscenaristi kojeg su trostruki oskarovac Charles Brackett (Osma žena Modrobradog, Ninotchka) i također oskarovac Richard L. Breen (Niagara), dominantno pripada žanru komedije, koju je redatelj obogatio satiričnim detaljima te tamnijim, oporim i ciničnim tonovima. Time je naišao na neodobravanje kritike koja je držala neprimjerenim komični pristup posljedicama rata, no sofisticirano ostvarenje odličnih glumačkih nastupa i sjajnih dijaloga unatoč tome doživjelo je komercijalni uspjeh.

c/b, 116'