SCENARIJ:
Nedeljko Dragić

FOTOGRAFIJA:
Nedeljko Dragić (crtež),
Vladimir Jutriša (animacija)

GLAZBA:
Tomica Simović

Sadržaj:

Usamljeni čovjek luta apsurdnim svijetom u potrazi za srećom. Možda je to Diogen, a možda i nije…

Motiv usamljenog, često i jedinog, lika u filmu pojavljuje se već u redateljskom prvijencu Nedeljka Dragića Elegija. Treći Dragićev film Možda Diogen inaugurira motiv putovanja tog lika kroz fizički i mentalni krajolik, do savršenstva razvijen u kasnijim filmovima Idu dani i Tup tup. Putovanje (možda) Diogena može se sagledati kao virtuozna vježba apsurdnih slikovnih motiva, ali i kao simboličan prikaz svijeta izokrenutih vrijednosti u kojem usamljeni čovjek uzaludno traži smisao i ispunjenje. Film je osvojio prvu nagradu u kategoriji animiranog filma na Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometražnog filma u Beogradu 1968.

Film Možda Diogen restauriran je u programima digitalne restauracije Ustanove Zagreb film, u suradnji s Hrvatskom kinotekom Hrvatskog državnog arhiva, a uz potporu Grada Zagreba i HAVC-a. Restauracija je provedena u ljubljanskom studiju Restart 2009.

boja, digitalna restauracija, 10'