ULOGE:
Brad Dourif (Hazel Motes),
John Huston,
Dan Shor (Enoch Emory),
Harry Dean Stanton (Asa Hawks),
Amy Wright (Sabbath Lily)

SCENARIJ:
Benedict Fitzgerald,
Michael Fitzgerald (prema romanu Flannerya O'Connora)

FOTOGRAFIJA:
Gerry Fisher

GLAZBA:
Alex North

MONTAŽA:
Roberto Silvi

Sadržaj:

Vrativši se iz rata kao odlikovan vojnik, mladi Hazel Motes stigne u zabiti američki gradić Taulkinham. Posjetivši svoju ruševnu obiteljsku kuću te obišavši grob pokojnog djeda, propovjednika uz kojeg je odrastao, Hazel spali vojnu uniformu i odluči okrenuti novu stranicu u životu. Nakon što se u Taulkinhamu privremeno smjesti kod prostitutke i bezuspješno pokuša pronaći nekakav posao, Hazel shvati da ga zbog tamnog odijela i šešira svi smatraju propovjednikom. Dok na svakom koraku nailazi na cinizam i grubost, ubrzo upozna mladog Enocha Emoryja, 18-godišnjaka kojeg se otac odrekao i koji mu je čini se voljan pomoći. No Enoch je nezreo i ne sasvim mentalno stabilan momak kojeg izuzetno muči osamljenost, jer u gradu ni nakon dva mjeseca boravka još uvijek nikoga ne poznaje. Kad shvati da se Emory poput pijavice prilijepio uza nj, Hazel na ulici ugleda slijepog propovjednika Asu Hawksa, naizgled iskrenog čovjeka kojem u širenju Božje riječi pomaže njegova plaha kći Sabbath Lily. Razočarano zaključivši da svijetom vladaju lažna religioznost, nemoral i lopovluk, Hazel se ponada da su Asa i Sabbath Lily poštene osobe koje iskreno vjeruju u Boga. Istodobno otkrije i da je nestabilni Emory oduševljen mumijom iz gradskog muzeja, koju mladić ubrzo ukrade jer vjeruje da je to mumificirano tijelo „novog Isusa Krista” potrebnog ovom svijetu. Također, upozna i vještog prevaranta Hoovera Shoatesa, koji pokuša iskoristiti i prisvojiti njegove gorljive propovijedi.

Intrigantna, provokativna i religijskim konotacijama naglašeno obojana drama Johna Hustona uspjela je adaptacija hvaljenog romana prvijenca cijenjene američke književnice Flannery O´Connor (Teško je naći dobra čovjeka, Siloviti prisvajaju nebo, Sve što raste mora se sastati). Slično njegovim ostalim filmovima, Oscarom ovjenčani nezavisnjak Huston se i u današnjem ostvarenju bavi svojim omiljenim temama analize ljudske prirode i suočavanja pojedinca sa životnim kušnjama. U tom je smislu izbor proze Flannery O´Connor za ekranizaciju Hustonova sasvim logična odluka, jer se tematski interesi i autorski svjetonazori dvoje umjetnika u mnogočemu podudaraju. Flannery O´Connor spisateljica je koju se gdjekad uspoređivalo i s velikim Williamom Faulknerom, te koja je u prozi uspjela iznimno uvjerljivo i snažno prenijeti svoje viđenje američkog Juga kao svijeta groteske, nasilja i problematičnih poroka, svijeta kojim caruju dekadencija, laži i nemoral. Ona je ujedno i književnica koja je već za kratkog života, jer je preminula u dobi od svega 39 godina, stekla ugled vrhunske autorice ozbiljne vjerske literature, a njezina su djela ključna ostvarenja američke romaneskne tradicije koja se ubrajaju među najbolja američka prozna djela svih vremena. John Huston majstorski je adaptirao njezin debitantski roman, dominantno oporu, mračnu i tragičnu priču obogaćujući crnim humorom i ironijom.

boja, 106'