Ne
No, igrani, drama, Čile, Francuska, Meksiko, SAD, 2012
REŽIJA: Pablo Larraín
ULOGE:
Gael García Bernal (René Saavedra),
Alfredo Castro (Lucho Guzmán),
Luis Gnecco (José Tomás Urrutia),
Néstor Cantillana (Fernando),
Antonia Zegers (Verónica Carvajal)
SCENARIJ:
Pedro Peirano (prema drami Antonija Skármete)
FOTOGRAFIJA:
Sergio Armstrong
GLAZBA:
Carlos Cabezas
MONTAŽA:
Andrea Chignoli
Sadržaj:
René Saavedra je daroviti čileanski marketinški stručnjak, sin uglednog disidenta koji je iz zemlje izbjegao 1973., nakon vojnog udara kojim je uz pomoć CIA-e zbačena vlada socijalista Salvadora Allendea a na vlast došao Augusto Pinochet. René se u međuvremenu sa sinčićem Simonom vratio u zemlju i 1988. godine ga zatječemo kao djelatnika u agenciji Pinochetu odanog Lucha Guzmána. Zemljom već 15 godina vladaju opresija i gušenje ljudskih sloboda, a pod pritiskom međunarodne zajednice Pinochet je odlučio organizirati referendum o svom ostanku na vlasti. Zagovaratelji obiju opcija tijekom mjesec dana imaju priliku u noćnim 15-minutnim terminima slušatelje i gledatelje nagovarati na izbor svoje opcije. Priliku za barem snažnu kritiku režima odluče iskoristiti ambiciozni socijalistički političar José Tomás Urrutia i prijatelji Renéova oca, koji Renéa nagovore na osmišljavanje kampanje protiv diktatora.
Godine 2013. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja te godinu ranije nagrađena na festivalu u Cannesu, intrigantna povijesna satirična politička drama Pabla Larraína slobodna je ekranizacija hvaljenog kazališnog komada Referendum glasovitog čileanskog pisca, scenarista, glumca i esejista Antonija Skarméte. Umjetnik podrijetlom iz mjesta Bobovišća na otoku Braču jedan je od najvažnijih suvremenih čileanskih i hispanoameričkih književnika, u svojim se djelima često bavi vlastitim etničkim korijenima, a u komad Ne unio je i neke autobiografske elemente, jer je i sam po dolasku Pinocheta na vlast bio prisiljen na egzil. Film je završni nastavak Larraínove trilogije o čileanskoj diktaturi koju zaokružuju naslovi Tony Manero i Post Mortem, a riječ je o u realni povijesni kontekst smještenom, spretno koncipiranom i izvedenom križancu angažiranog političkog filma i satirične drame. Sigurno i sugestivno režirano djelo efektnog retro ugođaja dojmljivo rekonstruira vrijeme i zbivanja kojima se bavi, a osim atmosferične fotografije odlikuju ga i uvjerljive i energične glumačke izvedbe.
Prije projekcije uvodnu riječ o Pablu Larraínu i njegovom stvaralaštvu će održati filmska redateljica Hana Jušić.
boja i c/b, 118'