ULOGE:
Clint Eastwood (Bill Munny),
Gene Hackman (Mali Bill Daggett),
Morgan Freeman (Ned Logan),
Richard Harris (Bob),
Jaimz Woolvett

SCENARIJ:
David Webb Peoples

FOTOGRAFIJA:
Jack N. Green

GLAZBA:
Lennie Niehaus

MONTAŽA:
Joel Cox

Sadržaj:

Sredovječni William ´Bill´ Munny nekad je bio izuzetno opasan revolveraš, hladnokrvni ubojica kojeg se opisivalo kao ´hladnog kao snijeg´ i čovjeka ´zloglasne, zle ćudi´. On je nekad ubijao ´sve što hoda i gmiže´, no od tada je prošlo mnogo vremena i sada je tek sjena nekadašnjeg sebe. Bill je danas ostarjeli i oronuli farmer, uzgajivač svinja koji nakon suprugine smrti s kćeri i sinom živi na malom imanju. Svakodnevni život mu je težak jer stoka ugiba od bolesti, žetva je podbacila zbog suše, nevješt je u farmerskim poslovima a i godine čine svoje. No onda jednog dana njegovu farmu pronađe mladić nadimkom Schofield Kid, žutokljunac koji Billu ponudi potencijalno unosan posao. U bordelu u Wyomingu jedan je kauboj unakazio lice prostitutke koja je ismijavala njegove genitalije, a njega i njegova ortaka šerif Little Bill Daggett nevoljko je kaznio oduzimanjem sedam konja. To je razočaralo ostale prostitutke, te su one ponudile nagradu od tisuću dolara onome tko ubije nasilnike. Nakon što prihvati Kidovu ponudu, Bill će sa sobom povesti i svog starog prijatelja Neda Logana, veterana iz građanskog rata.

Godine 1993. od devet nominacija za Oscara nagrađena onima za najbolji film, redatelja, sporednu mušku ulogu Genea Hackmana i montažu, iste godine od šest nominacija za najprestižniju britansku filmsku nagradu BAFTA ovjenčana također onom za ulogu Genea Hackmana, te također 1993. nagrađena Zlatnim globusom u kategorijama najboljeg redatelja i sporednog glumca, impresivna vestern-drama Nepomirljivi nije samo prema mnogima najuspjelije ostvarenje u sad već pet desetljeća dugoj redateljskoj karijeri Clinta Eastwooda, nego i jedan od najboljih (anti)vesterna svih vremena. Film koji je revitalizirao najameričkiji filmski žanr u vrijeme kad se činilo da je u njemu rečeno sve vrijedno i zanimljivo što se moglo reći kompleksna je i maestralno režirana meditacija o nasilju, ujedno i snažan moralistički te nimalo sentimentalan pogled na Divlji zapad kao mjesto na kojem su sve uključene strane pogođene nasiljem i obilježene potrebom za osvetom. Snimljen dvije godine nakon što je Kevin Costner politički korektnim i generalno feel-good naslovom Pleše s vukovima najavio povratak žanra vesterna, film za koji je scenarij napisao zasluženo za Oscara nominirani David Webb Peoples (Istrebljivač, 12 majmuna) stigao je kao intrigantna moralka koja se na iznimno sugestivan način bavi moralom i licemjerjem mitskog starog Zapada, kao i razlikom između mita i povijesti, te koja taj mit dekonstruira. Peoples i Eastwood sjajno barataju klasičnim sastavnicama vesterna, od usamljenog revolveraša kao protagonista preko afirmacije muškog prijateljstva i zaštite žena do težnje za izvršenjem pravde, no u svim izvedbenim segmentima pristupaju im na naglašeno realističan način. Priča filma odigrava se pred kraj razdoblja u kojem se zbivaju priče klasičnog vesterna, 1880. godine, a autori temeljne postulate žanra obrću na način da u filmu nije riječ o arhetipskom civiliziranju društva i „uređivanju vrta”, nego o djelatnom povratku u vrijeme prije vladavine prava, kad već civilizirani protagonist s obiteljskim zaleđem ponovo postaje nositelj starozavjetnog etičkog načela osvete. Izbor između života i smrti u Eastwoodovu filmu nema prizvuk romantizma tipičnog za klasični vestern, već je riječ o ultimativnom etičkom činu, pri čemu nema nedužnih niti isključivih pozitivaca, a život se može izgubiti i na nečasnom mjestu kakvo je školjka prašnjavog drvenog WC-a. U filmu je sjajne uloge ostvarila kompletna glumačka postava, od samog Eastwooda preko Genea Hackmana i Morgana Freemana do Richarda Harrisa, Saula Rubineka, Frances Fisher i ostalih.

boja, 130'