ULOGE:
Frank Silvera (Vinnie Rapallo),
Jamie Smith (Davey Gordon),
Irene Kane (Gloria Price),
Jerry Jarrett (Albert),
Mike Dana (gangster)

SCENARIJ:
Howard Sackler,
Stanley Kubrick

FOTOGRAFIJA:
Stanley Kubrick

GLAZBA:
Gerald Fried

MONTAŽA:
Stanley Kubrick

Sadržaj:

Davey Gordon je prilično marginalni boksač srednje kategorije. Sprema se za borbu s nadolazećim velikim talentom, borbu čiji je jedini razlog da budući izazivač prvaka još malo podigne svoj rejting novim nokautom. Dok Davey sjedi sam u svom oskudnom newyorškom stanu, razmišljajući o svemu i svačemu, s druge strane dvorišta, u svom stanu, privlačna plesačica Gloria, umorna od svijeta u kojem se zatekla, sprema se za posao. Njih dvoje znaju se iz viđenja, ali nikad se nisu formalno upoznali. U večeri kad se Davey bori u ringu, doživljavajući jedan nokdaun za drugim, Gloria se brani od upornih nasrtaja svog šefa Vincenta. Te noći, duboko u uznemirujućem snu, Daveyja probudi glasan vrisak koji dolazi iz Glorijina stana. Juri do prozora i vidi da Vincent napada Gloriju. Nasilnik odlazi, a Davey trči do Glorije, tješi je i nudi joj da ostane s njom dok ona tone u san. Njih dvoje ponovno su zajedno na doručku kod nje, gdje dijele svoje životne priče. Budući da ih ništa ne veže za New York, odluče zajedno otići na ranč Daveyjeve tetke i ujaka u blizini Seattlea. No Vincent ne misli sve to gledati skrštenih ruku…

Nakon neuspjeha koji je doživio njegov prvi filmski pokušaj, izvanredno, ali do dana današnjeg neshvaćeno psihološko ratno ostvarenje Strah i želja iz 1953., nekadašnji istaknuti fotograf prestižnog magazina Look, Stanley Kubrick, polučio je svoj drugi dugometražni film Poljubac ubojice, uradak noirovskog ozračja s bitnim udjelom svijeta boksa čiji je Kubrick bio veliki poklonik. Dok je za prvi film najveći dio novca posudio od vlastitog ujaka, u drugi je, pored svojeg, uložio i novac raznih prijatelja i rođaka, ali ponajviše imućnog farmaceuta Morrisa Bousela koji je na špici filma s Kubrickom podijelio producentski kredit. Ponovo radeći u izuzetno oskudnim produkcijskim uvjetima, budući genij filmske režije i ovaj put demonstrirao je nesvakidašnji talent – snimajući uglavnom kamerom iz ruke ili iz automobila u pokretu na newyorškim ulicama (jer je dozvola za snimanje profesionalnom kamerom sa stativa bila preskupa), čime je anticipirao francuske novovalovce, Kubrick je, bez obzira što je u postprodukciji morao sinkronizirati zvuk jer je za vrijeme snimanja otpustio tonsku ekipu iznerviran njenom nekompetentnošću, postigao fascinantan, upravo dokumentarističko-naturalistički dojam stvarnosti, a osim toga više puta je koristio posve neuobičajeni, izrazito promodernistički postupak takozvanog prelaženja rampe, odnosno nepoštivanja jednog od temelja snimateljsko-redateljskog zanata. Sve to je prepoznato na uglednom festivalu u Locarnu gdje je film dobio nagradu za najbolju režiju. Iako je radio u vlastitoj produkciji, autor se naposljetku odrekao potpune stvaralačke slobode, pristajući na 'nemoralnu ponudu' major studija United Artists; ta kuća mu je, naime, ponudila sto tisuća dolara za distribuciju ovog i još sto tisuća za njegov sljedeći film Uzaludna pljačka ako Poljubac ubojice završi happy endom. Kompromis se isplatio jer će godinu kasnije nastalo Uzaludna pljačka postati prvo Kubrickovo remek-djelo.

c/b, 67'