ULOGE:
Craig T. Nelson (Steve Freeling),
JoBeth Williams (Diane Freeling),
Beatrice Straight (dr. Lesh),
Dominique Dunne (Dana Freeling),
Oliver Robins (Robbie Freeling),
Heather O'Rourke (Carol Anne Freeling)

SCENARIJ:
Steven Spielberg,
Michael Grais,
Mark Victor

FOTOGRAFIJA:
Matthew F. Leonetti

GLAZBA:
Jerry Goldsmith

MONTAŽA:
Michael Kahn

Sadržaj:

Steve Freeling je uspješni nekretninski poduzetnik i broker koji sa suprugom Diane, sinčićem Robbiejem, starijom kćeri Danom i mlađom Carol Anne useljava u novu kuću u novoizgrađenom naselju Cuesta Verde. Isprva se čini da bi život u novoj sredini i novoj kući mogao biti idiličan, no ubrzo se počnu događati neke vrlo neobične stvari poput zagonetnog pomicanja određenih predmeta i njihovih premještanja s jednog mjesta na drugo. Također, i Carol Anne uskoro započne bizarnu komunikaciju s upaljenim televizijskim prijemnikom na kojem nema slike, odnosno nešto što se doima kao komunikacija s nekim iza ekrana. Sve to obitelj Freeling ispočetka u određenoj mjeri zabavlja, sve dok se jedne olujne večeri ne odigraju dva zastrašujuća događaja koji će sve stubokom promijeniti. Najprije Robbieja usiše ogromno staro stablo zasađeno pored njihove kuće, a odmah potom Carol Anne u svojoj unutrašnjosti zarobi ormar u njezinoj sobi. Dok odvažni Steve i Diane Robbija uspiju nekako spasiti, čini se da je za Carol Anne sve izgubljeno. Njezin glas, naime, odzvanja kućom i ona zove upomoć, osobito kad se na televizoru namjesti određeni kanal, no ne može ju se locirati i izbaviti. Stoga roditelji u pomoć pozovu skupinu iskusnih psihologa na čelu s doktoricom Lesh.

Godine 1983. nominiran za Oscara u kategorijama najboljih vizualnih efekata, montaže zvuka i najuspjelije izvorne glazbe, te iste godine ovjenčan najprestižnijom britanskom filmskom nagradom BAFTA u kategoriji najboljih vizualnih efekata, fantastični horor redatelja Tobea Hoopera (Teksaški masakr motornom pilom 1 i 2, Spontano izgaranje) realiziran je u produkciji Stevena Spielberga, koji s Michaelom Graisom i Markom Victorom supotpisuje i scenarij filma. Spielbergov utjecaj je itekako vidljiv, od postuliranja članova obične američke obitelji iz predgrađa i osobito njihove djece kao protagonista, do motiva aliena ili zastrašujućih pojava koji stižu u ubavu suburbiju, a autori efektno motiv uklete kuće iz gotičkih zdanja prebacuju u tipičan obiteljski dom u idealiziranom američkom predgrađu. Redatelj Tobe Hooper jedan je od četvorice najznačajnijih američkih majstora horora, uz Johna Carpentera, Georgea A. Romera i Wesa Cravena, a riječ je o filmašima koji su tijekom 70-ih i 80-ih godina redefinirali žanr, u njega unijevši neovisan autorski pristup, realizam i zamjetnu okrutnost. Spomenuti filmaši, od kojih je živ još samo Carpenter, celuloidnu stravu ambiciozno su nadograđivali socijalnim komentarima i subverzijom, kojima su posredno progovarali i o rasizmu, o ratu u Vijetnamu i njegovim posljedicama, o političkim previranjima u Americi i svijetu te o kojekakvim drugim u onom vremenu provokativnim temama. Zahvaljujući navedenim filmašima žanr horora je stekao i naklonost filmske kritike, a njihova su djela, kako je zaključio 2017. godine preminuli Romero, bila odraz vremena i odlična prilika da publici iznesu vlastita razmišljanja i svjetonazore, te je potaknu na razmišljanje. Filmove Tobea Hoopera i ostalih odlikovali su naglašeni redateljski autorski pristupi, često suptilna psihološka profiliranja protagonista, zamjetne doze ironije i subverzije, promišljena briga o svakom detalju i stupnjevanju jeze, kao i hvalevrijedno angažirano referiranje na tada aktualne društvene trendove i neprihvatljive pojave. Mnogo od navedenog razvidno je i u odlično režiranom, dramaturški i narativno kompaktnom te izuzetno efektnim ugođajem stalno rastuće tjeskobe i strave prožetom filmu koji su uz Spielberga suproducirali njegovi u ono vrijeme stalni suradnici Kathleen Kennedy i Frank Marshall.

boja, 114'