ULOGE:
Dustin Hoffman (Max Dembo),
Theresa Russell (Jenny Mercer),
Gary Busey (Willy Darin),
Harry Dean Stanton (Jerry Schue),
M. Emmet Walsh (Earl Frank),
Kathy Bates (Selma Darin)

SCENARIJ:
Alvin Sargent,
Edward Bunker,
Jeffrey Boam (prema romanu Edwarda Bunkera)

FOTOGRAFIJA:
Owen Roizman

GLAZBA:
David Shire

MONTAŽA:
Sam O'Steen,
Randy Roberts

Sadržaj:

Max Dembo takoreći cijelog se života bavio krađama, a sada je otpušten s izdržavanja šestogodišnje zatvorske kazne, s obavezom da se redovno javlja službeniku za uvjetni otpust, neotesanom i snishodljivom Earlu Franku. Jedan od uvjeta prijevremenog otpusta jest i pronalaženje stalnog posla. Tako Max na zavodu za zapošljavanje upozna službenicu Jenny Mercer, koja mu pronađe posao u tvornici limenki. Max pozove Jenny na večeru, ona prihvati i jasno je da je dojmljena blagoglagoljivim i naizgled nježnim prijestupnikom. No Earl Frank iznenada bane u Maxov stan i zatekne tamo tragove uzimanja heroina koji je konzumirao Maxov prijatelj Willy Darrin. Iako nema nikakvih dokaza da se Max drogira, Earl mu natovari na vrat policiju koja ga ponovo smjesti iza rešetaka. Jenny mu dolazi u posjet i kaže da joj se javi kad izađe iz zatvora…

Straight Time adaptacija je debitantskog romana No Beast So Fierce (Nema zvijeri tako žestoke) Edwarda Bunkera, bivšeg kriminalca koji je ostvario uspješnu karijeru kao pisac krimića (poznati film Andreja Končalovskog Pomahnitali vlak s Jonom Voightom, Ericom Robertsom i Rebeccom De Mornay prilagodba je njegova istoimena romana). Projekt je mišljen kao redateljski debi velike glumačke zvijezde Dustina Hoffmana, ujedno i nositelja glavne uloge, međutim tokom snimanja došlo je do silnih kreativnih razmimoilaženja između njega i tada propulzivne nezavisne kompanije First Artist koja je film producirala, pa je naposljetku Hoffman odustao od režiranja na setu, ali nije se odrekao prava da montira konačnu verziju filma, što mu je garantirao ugovor, ali što mu kompanija nakon sukoba nije željela dopustiti. Stoga je Hoffman pokrenuo parnicu, a First Artist uzvratio protutužbom, da bi sve završilo nagodbom čiji ishod nikad nije javno priopćen (u svakom slučaju Hoffman na špici filma nije potpisan kao /su/redatelj te će prvi i jedini redateljski kredit ostvariti tek 2012. filmom Kvartet). U međuvremenu kao novi režiser angažiran je istaknuti kazališni (broadwayski) redatelj belgijsko-židovskog porijekla Ulu Grosbard (u nas najpoznatiji po romantičnoj drami Biti zaljubljen s Robertom De Nirom i Meryl Streep iz 1984.), kojem je to bila treća filmska režija i koji je naposljetku uobličio izrazito realističko ostvarenje u duhu tada već polako nestajućeg novog Hollywooda sedamdesetih. Filmu je veći dio kritike bio naklonjen, a poznati kritičar Chicago Tribunea Gene Siskel čak ga je izabrao za najbolji film godine. Uz Dustina Hoffmana glavnu ulogu igra tada gotovo neznana Theresa Russell koja će nekoliko godina kasnije postati (kratkotrajna) zvijezda (najviše je se pamti po ulogama u filmovima Eureka Nicholasa Roega, Crna udovica Boba Rafelsona i Kurva Kena Russella), a u izuzetno snažnoj glumačkoj ekipi još su Gary Busey, koji je upravo te 1978. dosegao vrh karijere nastupima u Priči o Buddyju Hollyju (nominacija za Oscara za glavnu mušku ulogu) Stevea Rasha i Danu velikih valova Johna Miliusa, te epizodne legende Harry Dean Stanton (Alien – osmi putnik, Paris, Texas) i M. Emmet Walsh (Blade Runner – Istrebljivač, Krvavo jednostavno), a tek drugu filmsku rolu ostvarila je buduća zvijezda Kathy Bates (Misery, Titanik). Nije naodmet spomenuti i da je jedan od nepotpisanih suradnika na scenariju bio podosta godina kasnije jedan od hollywoodskih autorskih prvaka Michael Mann (Posljednji Mohikanac, Vrućina).

boja, 114'