ULOGE:
Kirk Douglas (Spartak),
Laurence Olivier (Kras),
Jean Simmons (Varinija),
Charles Laughton (Grakho),
Peter Ustinov (Batiata),
John Gavin (Julije Cezar)

SCENARIJ:
Dalton Trumbo (prema romanu Howarda Fasta)

FOTOGRAFIJA:
Russell Metty

GLAZBA:
Alex North

MONTAŽA:
Robert Lawrence

Sadržaj:

U prvom stoljeću prije naše ere, Rimska republika skliznula je u korupciju. Ponosni i nadareni rob, Tračanin imenom Spartak, igrom slučaja postaje gladijator. Tokom gladijatorske obuke Spartak odbija silovati sluškinju Variniju kada je poslana da ga 'zabavlja' u njegovoj ćeliji. Njih dvoje nakon toga prisiljeni su trpjeti brojna poniženja jer su prkosili uvjetima ropstva. Bogati rimski senator Marko Kras, koji želi postati diktator stagnirajuće republike, iz hira kupuje Variniju, a za zabavu svojih prijatelja organizira borbu do smrti Spartaka s još trojicom gladijatora. U toj borbi Spartak biva razoružan, no njegov protivnik, Afrikanac po imenu Draba, poštedi mu život te u naletu prkosa napadne rimsku publiku, ali ubiju ga pripadnici osiguranja. Sljedećeg dana Spartak povede pobunu robova: gladijatori nadjačaju svoje stražare i pobjegnu na selo. Tamo izaberu Spartaka za svog vođu, koji ih odluči povesti na put njihovim domovima…

Nakon propasti suradnje s Marlonom Brandom na adaptaciji vestern romana Charlesa Nediera Autentična smrt Hendryja Jonesa, koji će kasnije postati jedini Brandov redateljski projekt nazvan Jednooki Jack, Stanley Kubrick primio je telefonski poziv od Kirka Douglasa, s kojim je prethodno vrlo uspješno surađivao na (anti)ratnom filmu Staze slave. Douglas je nakon svega tjedan dana snimanja otpustio uglednog Anthonyja Manna s pozicije režisera svog povijesnog spektakla Spartak, adaptacije romana nepoćudnog autora Howarda Fasta koju je scenaristički ostvario Dalton Trumbo, jedan od svojedobnih hollywoodskih pripadnika odnosno simpatizera Američke komunističke partije, zbog čega se našao na crnoj listi i bilo mu je zabranjeno scenarističko djelovanje. Douglasovu ponudu da zamijeni Manna Kubrick je prihvatio, no ovaj put suradnja sa slavnim glumcem koji se počeo baviti producenturom bila je kud i kamo manje skladna. Štoviše, bila je opterećena Douglasovim nezadovoljstvom nizom redateljskih ideja, a posebno onom da u prvih pola sata filma njegov lik Spartaka izgovori svega dvije rečenice. Suradnja je ipak opstala do kraja snimanja, jer se Kubrick, koliko god nevoljko, povinovao Douglasovom autoritetu. No manjak kreativne kontrole toliko mu se zamjerio da je odlučio da nikad više ne pristane na film u kojem ne bi imao dostatnu autorsku slobodu. Međutim, Spartak je itekako pridonio rastu njegove karijere, bio je to treći film u nizu, nakon Uzaludne pljačke i Staza slave, koji je dočekan s kritičkim odobravanjem, ali i prvi koji je ostvario zaradu, i to jako dobru. U vrijeme snimanja bio je to povijesni spektakl s najvećim budžetom u povijesti Hollywooda, , a znatan povrat novca na kino blagajnama pokazao je da mladi režiser nije samo umjetnički izuzetno darovit, nego i da ima komercijalni potencijal. Spartak je nominiran za šest Oscara, a osvojio je četiri – za najboljeg sporednog glumca (Peter Ustinov), najbolju kolor fotografiju, kolor scenografiju i kolor kostimografiju, a bio je nominiran i za najbolju montažu te najbolju muziku. Godine 2017. film je pohranjen u Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice kao djelo od posebnog značenja.

boja, 197'