ULOGE:
Pierre Clémenti (mladi Kannibal),
Franco Citti (Kannibal) Jean-Pierre Léaud (Julian Klotz),
Alberto Lionello (gdin. Klotz),
Ugo Tognazzi (Herdhitze),
Anne Wiazemsky (Ida)

SCENARIJ:
Pier Paolo Pasolini

FOTOGRAFIJA:
Tonino Delli Colli,
Armando Nannuzzi,
Giuseppe Ruzzolini

GLAZBA:
Benedetto Ghiglia

MONTAŽA:
Nino Baragli

Sadržaj:

U nedefiniranom prošlom vremenu koje bi moglo biti srednji vijek, jedan mladić lutajući negostoljubivim vulkanskim krajobrazom na Siciliji preživljava jedući zmije i kukce, te se polako pretvara u ljudoždera. Nakon što susretne sebi sličnog nasilnika, mladić će s njim nastaviti lutanje sve dok jednog dana ne budu uhićeni i osuđeni na smrt. U Zapadnoj Njemačkoj krajem 60-ih godina prošlog stoljeća, mladi buržuj Julian Klotz sin je invalidnog starog industrijalca koji se obogatio u vrijeme nacizma. Julian živi u dvorcu, a zatječemo ga u dvorskoj kuriji dok svojoj privlačnoj 17-godišnjoj djevojci Idi objašnjava da više voli puštati zmajeve nego biti s njom, te da ga više od nje privlače svinje. Istodobno, njegov se otac, koji čezne za danima stare slave, s odanim suradnikom Hansom Güntherom zabavlja u društvu industrijalca Herdhitzea, svog rivala koji se također obogatio u doba nacizma.

Satirična drama scenarista i redatelja Piera Paola Pasolinija temeljena je na njegovu istoimenom i često izvođenom kazališnom komadu, koji je posljednji put kod nas 2008. godine u ZKM-u postavio Ivica Buljan. Film je dramaturški koncipiran kao cjelina sastavljena od dvije priče, koje osim što su paralelno ispripovijedane i govore o dvojici mladića koji u svojevrsnim žrtvenim obredima stradaju kao žrtve različitih epoha i socijalnih okruženja. Djelo čiji je srednjovjekovni segment sniman u području oko vulkana Etne tematski je očekivano provokativna, ali i nelagodna satira u kojoj Pasolini žestoko kritizira i snažno napada europsku (neposredno njemačku) srednju klasu sredine 20. stoljeća. Na meti autorove radikalne kritike su malograđansko kapitalističko društvo i neofašističke tendencije u Europi (ne samo) onog vremena. Posrijedi je neobično i pomaknuto ostvarenje u kojem do izražaja dolazi autorova sklonost ka groteski, izuzetno vješto snimljen film u kojem se ni degutantni prizori ne čine neprimjerenima, pa ni pretjeranima, jer ih Pasolini elegantno uklapa u cjelinu. U priči koja se odigrava u tada suvremenoj Njemačkoj, mladi protagonist ne može podnijeti laž i licemjerje društva u kojem živi, a sam svinjac funkcionira kao bizarna metafora njegove pobune i mjesta osobne slobode. Pasolini tadašnje suvremeno europsko društvo razotkriva kao zajednicu u kojoj svatko živi u inverziji vlastite prirode, pa je tako poslovni čovjek nacist, majka biće s muškim, a otac sa ženskim crtama. Pored nekih od stalnih Pasolinijevih glumaca poput Franca Cittija i Ninetta Davolija, u filmu su vrlo uspjele uloge ostvarili Jean-Pierre Léaud (Truffautov 400 udaraca), Ugo Tognazzi (Veliko žderanje Marca Ferrerija) i Pierre Clémenti (Buñuelova Ljepotica dana).

boja, 99'