ULOGE:
Preston Foster (John Kelley),
Barbara Britton (Cynthy Waters),
John Ireland (Bob Ford),
Reed Hadley (Jesse James),
J. Edward Bromberg (Harry Kane)

SCENARIJ:
Samuel Fuller

FOTOGRAFIJA:
Ernest Miller

GLAZBA:
Albert Glasser

Sadržaj:

Robert Bob Ford pripadnik je bande Jessea Jamesa, ranjen tijekom njihove zadnje pljačke banke. Šest mjeseci se oporavlja u Jessejevom domu u Missouriju, iako Jessejeva supruga Zee nema povjerenja u njega. Cynthy Waters, glumica u koju je Bob zaljubljen još od kad su oboje bili djeca, dolazi u grad kako bi nastupila u kazališnoj predstavi. Bob je vidi kako razgovara s tragačem Johnom Kelleyem, i to ga čini ljubomornim jer zna da se ona želi udati i skrasiti, te da se neće udati za nekog otpadnika bez sredstava poput njega. Stoga, kad čuje da je guverner obećao amnestiju i nagradu od deset tisuća dolara bilo kojem članu bande Jessea Jamesa koji izda svog vođu, donosi odluku...

Tema ubojstva za neke legendarnog, za druge zloglasnog južnjačkog odmetnika Jessea Jamesa obrađivana je u nizu vesterna, ne samo klasičnog razdoblja nego i u suvremeno doba (Ubojstvo Jessea Jamesa od kukavice Roberta Forda režisera i scenarista Andrewa Dominika iz 2007. jedan je od hvaljenijih novijih vesterna). Samuel Fuller je krajem 1940-ih već petnaestak godina radio u Hollywoodu kao scenarist, te je zaključio da je došlo vrijeme da počne režirati. Bio je svjestan da kao potpuni početnik nema gotovo nikakve šanse za to u uhodanom sistemu velikih studija, pa je za skromni iznos ponudio novopečenom nezavisnom producentu B filmova Robertu Lippertu, inače imućnom vlasniku kino-lanaca, scenarij za film o čovjeku koji je ubio Jessea Jamesa, pod uvjetom da ga on sam režira. Lippert je pristao i tako je počela redateljska karijera jednog od najosebujnijih hollywoodskih autora pedesetih i šezdesetih godina. Ubio sam Jessea Jamesa snimljen je za samo deset dana, a Fuller je svoju motivaciju za tu temu objasnio time da, za razliku od većine drugih hollywoodskih filmaša, nije vidio Jessea Jamesa kao 'narodnog junaka' ili nekog tko zaslužuje divljenje, nego kao hladnokrvnog psihopata koji je ubijao žene, djecu, starije i nemoćne (njegova banda jednom je prilikom zaustavila unionistički bolnički vlak i pobila sve ranjene sjevernjačke vojnike). I zato, rekao je Fuller, Bob Ford učinio je ono što je trebalo biti učinjeno podosta ranije. Sukladno tome, njegov film ne samo da deromantizira Jessea Jamesa, tobožnjeg južnjačkog Robina Hooda, nego ga uvelike ignorira, stavivši težište na psihu i perspektivu njegova ubojice – tjeskoba konfuznog čovjeka koji će ubiti svog najboljeg prijatelja da bi dobio amnestiju i novac kojim bi mogao započeti drugačiji život, ono je što Fullera primarno zanima. Film je bio rado gledan u kinima (premijera je održana u St. Josephu, gradiću u kojem je Ford ubio Jamesa) i donio producentu Lippertu profit od pola milijuna dolara (Fullerov redatelji honorar iznosio je svega pet tisuća), te mu omogućio karijeru jednog od vodećih producenata niskobudžetnih vesterna i krimića pedesetih i šezdesetih godina.

c/b, 81'