ULOGE:
Walter Pidgeon (dr. Morbius),
Anne Francis (Altaira Morbius),
Leslie Nielsen (zapovjednik Adams),
Warren Stevens (poručnik 'Doc' Ostrow),
Jack Kelly (poručnik Farman),
Richard Anderson (Quinn)

SCENARIJ:
Cyril Hume

FOTOGRAFIJA:
George J. Folsey

MONTAŽA:
Ferris Webster

Sadržaj:

U 23. stoljeću, istraživačka međuplanetarna letjelica C57D predvođena zapovjednikom Adamsom spušta se na udaljeni planet Altair IV s ciljem otkrivanja preživjelih s prethodne misije, odnosno istraživanja sudbine članova nekadašnje ljudske kolonije. Ubrzo će kao jedine preživjele pronaći doktora Morbiusa i njegovu kći Altairu, koji su odlučili iskoristiti znanja nestale civilizacije Krella, nekadašnjih stanovnika planeta. Riječ je o ogromnim izvorima energije koji se protežu do jezgre planeta te uređaju za jačanje uma i umnih sposobnosti, ali i o konstruiranju robota Robbyja kao sluge pogodnog za sve namjene. No privlačna Altaira još nikad nije susrela drugog muškarca osim svog oca, pa članovi posade neće moći odoljeti da je poduče o tome što je poljubac. Sve će se dodatno zakomplicirati kad noću u brod počne ulaziti nevidljivo energetsko polje koje ubija ljude i uništava opremu, da bi zapovjednik Adams s posadom zaključio da je posrijedi demon iz podsvijesti nekadašnjih Krella, odnosno čudovište iz Ida koje se materijalizira zahvaljujući superiornim znanstvenim dostignućima Krella.

Godine 1957. nominirana za Oscara za najbolje specijalne efekte, akcijska SF pustolovina redatelja Freda McLeoda Wilcoxa (Lassie se vraća kući, Hrabrost Lassieja, Tajni vrt) kultno je ostvarenje iz 50-ih godina prošlog stoljeća izuzetno cijenjeno i od kritike, ponajviše zbog efektnog i maštovitog transponiranja Shakespeareove romantične drame Oluja u ruho znanstvene fantastike i u 23. stoljeće na udaljenoj planeti Altair IV. Svi ključni likovi iz Oluje u filmu su dobili svoje parnjake, pa je lik Morbiusa pandan Prosperu, njegova kći Altaira je Shakespeareova Miranda, Morbiusov čudovišni Id je Caliban, posada svemirskog broda funkcionira kao lik talijanskog plemića, a robot Robby – koji će kao jedna od najpoznatijih žanrovskih ikona onog vremena godinu kasnije zaživjeti i kao lik u SF komediji Nevidljivi dječak Hermana Hoffmana – pandan je duhu Arielu. Zadržavši osnovnu narativnu nit Oluje, film tematizira suočavanje naivnih ljudi sa zlom koje, unatoč prvotnim naznakama, nije izvanzemaljskog podrijetla, već predstavlja materijalizaciju zla iz ljudske podsvijesti. Jedan od najutjecajnijih znanstvenofantastičnih filmova svih vremena, prvi američki SF film snimljen u boji i sinemaskopu, koji je u mnogočemu definirao smjernice SF žanra, ujedno je i drugi kino-projekt dotad TV-glumca i kasnije popularnog komičara Leslieja Nielsena (trilogija Goli pištolj). U djelu u kojem se tematizira uloga znanosti i znanstvenika u unapređenju, ali i mogućem uništenju čovjeka, kao i s tim povezan odnos Boga i čovjeka te nemogućnost kontroliranja ´božanskih´ moći od strane čovjeka, prvi put su kao oružje u SF filmu korišteni laserski pištolji. Cjelinu odlikuju i za ono vrijeme vrhunski specijalni efekti s detaljno dizajniranim robotom Robbyjem, maštovito osmišljena znanstvena postrojenja civilizacije Krella, antologijske scene ocrtavanja čudovišta iz Ida, spretno umetanje nekoliko komičnih sekvenci te intrigantno moralističko doticanje Asimovljevih zakona robotike u završnici.

boja, 98'