ULOGE:
Vivien Leigh,
Clark Gable,
Olivia de Havilland,
Leslie Howard,
Hattie McDaniel

SCENARIJ:
Margaret Mitchell (roman),
Sydney Howard,
Ben Hecht,
David O. Selznick,
Jo Swerling,
John Van Druten

FOTOGRAFIJA:
Ernest Haller,
Lee Garmes

GLAZBA:
Max Steiner

SCENOGRAFIJA:
Howard Bristol

KOSTIMI:
Walter Plunkett

Sadržaj:

Jug Sjedinjenih Američkih Država, 1861. Mlada Scarlett O' Hara živi s obitelji i crnim robovima na imanju Tara, te pokušava osvojiti srce muškarca u kojeg je zaljubljena, Ashleyja Wilkesa. No on se sprema zaručiti za svoju rođakinju Melanie Hamilton pa mu na proslavi zaruka na njegovom obližnjem imanju Scarlett otkrije da ga želi, ali on je odbije. Zabava se prekida objavom građanskog rata između sjevernih i južnih američkih država. Ubrzo, Scarlett se vjenča za Melaniena mlađeg brata Charlesa, misleći da će tako izazvati Ashleyjevu ljubomoru.

Charles uskoro pogiba kao vojnik Konfederacije, a Scarlett kao njegova udovica odlazi u obiteljski dom Hamiltonovih u Atlanti. Tamo napravi scenu kad na humanitarnoj zabavi, iako svježa udovica, zapleše s naočitim Rhettom Butlerom, koji je na nju bacio oko još na zaručničkoj zabavi Ashleyja i Melanie. S vremenom, ratna sreća se mijenja, Konfederacija je prisiljena na defenzivu i vojnici Unije započnu opsadu Atlante. Scarlett pomaže Melanie pri porodu, a Rhett ih obje spašava iz velikog požara koji je zahvatio grad…
 

Zameo ih vjetar jedan je od najslavnijih i najgledanijih hollywoodskih i svjetskih filmova svih vremena. Nastao prema istoimenom romanu Margaret Mitchell, gotovo četverosatni ostvaraj dojmljiva je epska struktura puna fascinantnih prizora snimljenih u impresivnom Technicoloru, od kojih se posebno pamti bijeg glavnih likova konjskom zapregom usred požara u Atlanti. Glavni kreator filma bio je njegov vizionarski producent David O. Selznick koji je produkciju sklopio suradnjom vlastite nezavisne kompanije i major kuće MGM, a na projektu je kao redatelja prvo angažirao uglednog Georgea Cukora. Nakon njegove smjene zbog kreativnih razmimoilaženja i redateljeva sukoba s nositeljem glavne muške uloge Clarkom Gableom (navodno je Cukor kao gej znao za Gableovu navodnu prošlost žigola u homoseksualnim krugovima), Selznick je angažirao Victora Fleminga koji je u to vrijeme režirao još jedan film koji će postati klasik - Čarobnjaka iz Oza.

Kad je potonji zbog iscrpljenosti morao uzeti pauzu, na neka dva i pol tjedna zamijenio ga je Sam Wood. Naposljetku, premda su u konačnu verziju filma uzete i neke scene koje su režirali Cukor i Wood, kao režiser je potpisan samo Fleming. U izboru glavnih glumaca, Selznick je otpočetka želio Clarka Gablea za ulogu Rhetta, i to se doista pokazalo kao savršen izbor, dok mu je prva želja za ulogu Scarlett bila najveća zvijezda tog vremena Bette Davis, no ona je odbila rolu. Nakon toga mnogo je glumica, znanih i neznanih, bilo u konkurenciji, a Selznick se naposljetku odlučio za tada u Americi dosta slabo znanu mladu Engleskinju Vivien Leigh, ali tek nakon što je odbacio Paulette Goddard koja mu se zapravo više sviđala, no 'kompromitirala' se brakom s mnogo starijim Charlijem Chaplinom koji je već tada došao na crnu listu FBI-a i američkih konzervativaca kao navodni komunist, a bio je zloglasan i zbog svojih 'nemoralnih' veza s vrlo mladim djevojkama.

Leigh se u ulozi Scarlett pokazala izvanrednom i ona joj je donijela Oscara i svjetsku slavu. Ukupno je film imao 13 oscarovskih nominacija, a osim za glavnu žensku ulogu dobio je i one za najbolji film, režiju, scenarij, kolor fotografiju, scenografiju, montažu i sporednu žensku ulogu (Hattie McDaniel kao prva nominirana i nagrađena afroamerička osoba u povijesti dodjele Oscara). Godine 1989. Zameo ih vjetar izabran je u Nacionalni filmski registar Kongresne knjižnice kao jedan od prvih 25 filmova u nj uvrštenih.

Autor komentara: Damir Radić

boja, 238'