ULOGE:
Magdaléna Borová (Marie Veberová),
Csongor Kassai (Josef Pachl),
Stanislav Majer (Karel Veber),
Robert Miklus (Otto Kaizinger),
Petra Spalková (Anna Svitková),
Barbora Poláková (Marta Lisková)

SCENARIJ:
Ivan Arsenyev

FOTOGRAFIJA:
Divis Marek

GLAZBA:
Jakub Kudlác

MONTAŽA:
Jan Danhel

Sadržaj:

Malo selo u Češkoj, u Vitoraškoj pokrajini neposredno uz češko-austrijsku granicu, tijekom 30-ih godina prošlog stoljeća. Uspon nacističke Njemačke i stvaranje Trećeg Reicha sve više dijeli mještane sela, dijelom podrijetlom Nijemce i Austrijance koji se sve više dijele u dva suprotstavljena tabora. S jedne strane su oni koji staju uz nacistički režim i postaju kolaboranti, a s druge oni koji se suprotstavljaju nacistima, pa tako i svojim sumještanima. Među potonjima su i Karel Veber i njegova supruga Marie, mladi bračni par koji je nedugo pred rat krstio svog sinčića, a na čije će se sudbine intenzivno odraziti skori počeatk rata i tragična zbivanja koja će uslijediti. Premda u strahu i za sudbinu svog djeteta, kao i za vlastite živote, Karel i Marie su moralni ljudi koji će spletom okolnosti morati izabrati jedinu pravu i poštenu stranu.

Godine 2021. od čak 16 nominacija za najprestižniju češku filmsku nagradu Češki lav nagrađena s njih sedam, uključujući i neke od najvažnijih kategorija poput najbolje glavne i sporedne ženske uloge te najboljeg scenarija, povijesna ratna drama redatelja Bohdana Sláme ostvarenje je za realizaciju kojeg su autora nadahnuli stvarni, ali izvan kruga povjesničara slabije poznati događaji koji su se odigrali neposredno nakon završetka rata u Vitoraškoj pokrajini, uz samu češko-austrijsku granicu. Tada se, naime, zbilo masovno, ali i prilično nasilno preseljenje germanskog stanovništva s tog područja Čehoslovačke, što je predstavljalo čin osvete protjeranom stanovništvu zbog njihove kolaboracije s nacistima. Film Bohdana Sláme, koji se prije više od jednog desetljeća publici Tjedna češkog filma predstavio nagrađivanom queer-dramom Seoski učitelj, pričom o mladom učitelju čija će se seksualna orijentacija ispriječiti njegovom priželjkivanom mirnom novom životu u naizgled idiličnoj češkoj provinciji, može se opisati kao filmsko-sociološka studija koja se vremenom radnje proteže kroz razdoblje prije i poslije rata, odnosno spomenutog preseljenja dijela stanovništva. Redatelj pritom povijesne događaje prikazuje na izrazito realističan način, što je rezultat i vrlo temeljitih priprema za pisanje scenarija, koje su potrajale čitavih osam godina. Zbog korištenja crno-bijele fotografije, snimanja na autentičnim lokacijama i bavljenja sličnom tematikom buđenja nacizma u naizgled idiličnom provincijskom mjestu, dio kritike ovaj film uspoređuje s remek-djelom Bijela vrpca Michaela Hanekea, a mogu se pronaći i sličnosti s filmovima Roberta Rossellinija snimljenima nakon Drugog svjetskog rata (Rim otvoreni grad, Želja, Paisà, Njemačka nulte godine). Također, kao asocijacija se neizbježno nameće i gotovo 16-satna TV-serija Heimat – kronika u 11 dijelova suscenarista i redatelja Edgara Reitza iz 1984. godine, prikaz života u njemačkom selu tijekom najvećeg dijela 20. stoljeća.

c/b, 135'