ULOGE:
Haluk Bilginer (Aydin),
Melisa Sözen (Nihal),
Demet Akbag (Necla),
Ayberk Pekcan (Sofor Hidayet),
Serhat Mustafa Kiliç (Hamdi)

SCENARIJ:
Ebru Ceylan,
Nuri Bilge Ceylan

FOTOGRAFIJA:
Gökhan Tiryaki

MONTAŽA:
Nuri Bilge Ceylan,
Bora Göksingöl

Sadržaj:

Dolazak zime i odlazak gostiju izazvat će velike promjene u jednom planinskom hotelu u Kapadokiji, regiji u središnjoj Anadoliji u Turskoj. Hotel vodi sredovječni bivši glumac Aydin, njegova mlada supruga Nihal i sestra Necla, koja pati zbog nedavnog razvoda. Brak Aydina i Nihal obiluje nesuglasicama i sukobima, a dodatne tenzije unosi cinična i brbljava Necla, koja nakon dolaska iz Istanbula vrijeme provodi u ljenčarenju i traženju krivca za svoje nevolje. No s dolaskom zime, dok predio polako počinje zatrpavati snijeg, hotel će postati sklonište od nevremena, ali i mjesto iz kojeg nema bijega. To će dodatno pojačati međusobne netrpeljivosti i animozitete između propalog glumca i naizgled melankolika, a zapravo egoističnog i indolentnog buržuja Aydina, Nihal i Necle. Sve će se dodatno zakomplicirati kad Aydin za naplatu dugova od siromašnog Ismaila i njegove obitelji kojoj je unajmio životni prostor, a u kojoj je i imam Hamdi, odluči unajmiti utjerivača, te kad lokalnog kauboja angažira za nabavku rasnog primjerka poznatog anadolskog konja.

Godine 2014. na festivalu u Cannesu ovjenčana Zlatnom palmom i kritičarskom nagradom FIPRESCI, te iste godine nominirana za Europsku filmsku nagradu u tri kategorije, uključujući one za najbolji europski film i redatelja, u tursko-francusko-njemačkoj suprodukciji realizirana impresivna drama suscenarista i redatelja Nurija Bilgea Ceylana dijelom je nadahnuta pripovijetkom Supruga Antona Pavloviča Čehova, a dijelom glasovitim romanom Braća Karamazovi Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Sjajno režiranim, fotografijom autorova stalnog suradnika Gökhana Tiryakija impresivno snimljenim i izuzetno atmosferičnim filmom koji traje nepunih 200 minuta dominiraju intrigantni i odlično napisani dijalozi, a premda je dio kritike u njegovoj priči iščitavao metaforički prikaz trenutnih političkih prilika u Turskoj, redatelj je takve interpretacije odbacio, tvrdeći da je to primarno djelo čehovljevske tematike i ugođaja. Maestralno profilirani likovi te njihove tjeskobne intimne i međusobne drame smještene u krajolik koji funkcionira kao praktički ravnopravan protagonist zbivanja, u fokusu su Ceylanova interesa, pri čemu on od Čehova uzima ono što pisca čini trajno zanimljivim i potentnim. Riječ je o tretmanu svjetonazorskih, klasnih, seksualnih i političkih motiva u kontekstu osobnih obračuna i međusobnih optužbi likova, nesposobnih iskobeljati se iz egzistencijalnog i duhovnog gliba u koji su zapali, a u kojem se prividna dominacija i igra moći zbog nemogućnosti priznavanja neuspjeha naposljetku ispostavljaju kao nemoć.

boja, 196'