ULOGE:
Peter Brogle (Stroszek),
Wolfgang Reichmann (Meinhard),
Athina Zacharopoulou (Nora),
Wolfgang von Ungern-Sternberg (Becker),
Wolfgang Stumpf (kapetan),
Henry van Lyck (poručnik)

SCENARIJ:
Werner Herzog

FOTOGRAFIJA:
Thomas Mauch

GLAZBA:
Stavros Xarhakos

MONTAŽA:
Beate Mainka-Jellinghaus

Sadržaj:

Okupirana Grčka tijekom Drugog svjetskog rata, dok se rat već približava kraju. Četiri tjedna nakon što se spustio na bojišnicu, njemački padobranac Stroszek biva ranjen, a dok se bude liječio i oporavljao u bolnici, naočiti vojnik će osvojiti privlačnu medicinsku sestru, Grkinju Noru, kojom će se ubrzo i oženiti. Nedugo potom njegovi zapovjednici odluče Stroszeka i još dvojicu vojnika, također ranjenike Beckera i Meinharda, poslati na grčki otok Kos. Osim oporavka daleko od bojišta, oni imaju zadatak čuvati skladište streljiva na otoku, pri čemu će biti smješteni u kući oduzetoj jednoj grčkoj obitelji. U civilnom životu Stroszek je klasično obrazovan čovjek kojemu će novi zadatak i monotona svakodnevica na otoku prilično teško pasti. Osim što će početi patiti od zatvora, Stroszek će se početi sve intenzivnije sukobljavati s Beckerom i Meinhardom. Osobito s ratobornim Meinhardom, u civilnom životu upraviteljem dizalice, koji će se ubrzo prometnuti u Stroszekova otvorenog protivnika. No Stroszekovo stanje postupno će početi prerastati u opasni psihički poremećaj.

Godine 1968. na festivalu u Berlinu nagrađen Srebrnim medvjedom, debitantski dugometražni igrani film scenarista i redatelja Wernera Herzoga (I patuljci počinju mali, Fitzcarraldo, Cobra Verde, Grizzly Man), sina Hrvatice djevojačkog prezimena Stipetić, koji je s Fassbinderom i Wendersom tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća činio udarni trolist novog njemačkog filma, izuzetno je uspjela slobodna adaptacija kratke priče Der Tolle Invalide auf dem Fort Ratonneau njemačkog književnika Achima von Arnima. Osim u kratkoj priči jednog od najvažnijih predstavnika romantizma u njemačkoj književnosti, Herzog je nadahnuće za film dijelom pronašao i u arheološkim iskapanjima svog djeda Rudolfa Herzoga, te je kao lokaciju koristio i autentičnu srednjovjekovnu tvrđavu koju su na otoku u Egejskom moru izgradili Ivanovci, odnosno Vitezovi Hospitalci. Štoviše, Herzog je ulogu lokalnog mještanina povjerio starom Turčinu Achmedu Hafizu, tada posljednjem živom kopaču iz arheološkog tima redateljeva djeda. Riječ je o ostvarenju u kojemu se već mogu detektirati najvažnija tematska, motivska i stilska obilježja kasnijeg Herzogova stvaralaštva, od ljudi koji se zatječu u iznimnim situacijama, preko likova koji se stalno nalaze na rubu ludila, do utjecaja prirode na mentalnu stabilnost likova i na njihove međusobne odnose. Sugestivno režiran i glumljen film toliko se svidio ´kralju horora´ Stephenu Kingu, da mu je poslužio kao jedno od nadahnuća za njegov kultni roman Isijavanje, prema kojem je Stanley Kubrick snimio glasoviti istoimeni film.

c/b, 91'