ULOGE:
Leonardo DiCaprio (Howard Hughes),
Cate Blanchett (Katharine Hepburn),
Kate Beckinsale (Ava Gardner),
John C. Reilly (Noah Dietrich),
Alec Baldwin (Juan Trippe),
Alan Alda (senator Ralph Owen Brewster)

SCENARIJ:
John Logan

FOTOGRAFIJA:
Robert Richardson

GLAZBA:
Howard Shore

MONTAŽA:
Thelma Schoonmaker

Sadržaj:

Dok je bio dječak, kasnije glasovitog ekscentričnog bogataša Howarda Hughesa majka je često upozoravala da sa svih strana vrebaju zaraze i da nikad ne može biti dovoljno siguran. Kad je kao mladić krajem 20-ih godina prošlog stoljeća odlučio režirati film Pakleni anđeli, Howard je u tu svrhu utemeljio Hughes Tool Company, vođenje koje je povjerio Noahu Dietrichu, dok je sam nadgledao snimanje sekvenci leta zrakoplova. Realizacija tog filma, za potrebe snimanja kojeg je od čelnika studija Metro Goldwyn Mayer Louisa B. Mayera bezuspješno pokušao posuditi dvije kamere, potrajat će gotovo čitavo desetljeće, da bi ga Hughes svjestan skore dominacije zvučnog filma odlučio ponovo snimiti sa zvukom. Kad djelo postane veliki hit, Hughes će se kao producent s Howardom Hawksom posvetiti snimanju filmova Lice s ožiljkom i Odmetnik, istodobno se pokušavajući ostvariti kao avijatičar. Ubrzo će se početi udvarati glumici Katherine Hepburn, s kojom će naposljetku početi i živjeti, a ona će mu postati oslonac i velika potpora, te će pokušati ublažiti simptome njegova opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Kako bude rasla njegova slava, Hughesa će se sve više družiti sa starletama, dok će kupovinom udjela u zrakoplovnoj tvrtki TWA i obaranjem brzinskog rekorda Charlesa Lindbergha bivati sve opsjednutiji zrakoplovstvom. Dok će uz vezu s Katherine Hepburn njegov intimni život obilježiti odnos s Avom Gardner, Hughesov poslovni život obilježit će konkurencija s Juanom Trippeom.

Godine 2005. od 11 nominacija za Oscara, uključujući i one za najbolji film, režiju te glavnu i sporednu mušku ulogu, ovjenčana u kategorijama najbolje sporedne ženske uloge (Cate Blanchett), fotografije, montaže, scenografije i kostimografije, iste godine od šest nominacija za Zlatni globus nagrađena onima za najbolji film, mušku ulogu (Leonardo DiCaprio) i izvornu glazbu, te također 2005. ovjenčana najprestižnijom britanskom filmskom nagradom BAFTA u kategorijama najboljeg filma, sporedne ženske role (opet Cate Blanchett), produkcijskog dizajna i šminke, vrlo uspjela biografska drama redatelja Martina Scorseseja još je jedno njegovo ostvarenje obilježeno prepoznatljivim autorskim stilom i svjetonazorom. Kao i u većini autorovih djela, naslov filma upućuje na protagonista i dijelom ga predstavlja, redateljev je stil markiran gotovo dokumentaristički detaljnim prikazima ambijenata koji protagonista okružuju i u kojima se odigrava filmska priča, Scorsese i ovdje iznimno pedantno aranžira mizanscenu i rekonstruira epohu u koju je smještena priča, a takva sklonost detaljizmu i posvećenost protagonistu te preciznom narativnom ritmu rezultira i nešto duljim trajanjem filma. Scorsese i ovdje pribjegava nekovrsnoj pikarskoj strukturi cjeline, s nizanjem događaja i epizoda kroz koje profilira protagonista i gledateljima približava njegovu opsesivnu prirodu. Kroz sve navedeno redatelj koristi priliku i za demonstriranje vlastitog poznavanja filmske povijesti, koje je prirodno i skladno utkano u epizode iz života Howarda Hughesa. Pritom se Scorsese odmiče od konvencionalne forme biografskog filma, čemu je pribjegao primjerice i u Razjarenom biku i Posljednjem Kristovu iskušenju, te je njegov prikaz protagonista razvedeniji i usmjeren na prikaz njegove opsesivne prirode, što je način na koji je Orson Welles kreirao Charlesa Fostera Kanea. Dok vizualnu dojmljivost film može zahvaliti impresivnom radu trostrukog oskarovca Roberta Richardsona, čestog suradnika Scorseseja i Quentina Tarantina, slojevitom psihološko-emotivnom profiliranju protagonista pridonosi i sjajna glazba iznimno cijenjenog Howarda Shorea, koji je sva tri Oscara osvojio za rad na prvom i trećem nastavku trilogije Gospodar prstenova Petera Jacksona.

boja i c/b, 170'