ULOGE:
Deborah Kerr (sestra Clodagh),
Flora Robson (sestra Philippa),
Jenny Laird (sestra Honey),
Judith Furse (sestra Briony),
Kathleen Byron (sestra Ruth),
Sabu (mladi general),
David Farrar (gdin. Dean)

SCENARIJ:
Michael Powell,
Emeric Pressburger po romanu Rumepa Goddena

FOTOGRAFIJA:
Jack Cardiff

GLAZBA:
Brian Easdale

MONTAŽA:
Reginald Mills

Sadržaj:

U zabačenom predjelu Himalaje pet kršćanskih redovnica različitih karaktera i temperamenata, predvođenih izuzetno predanom sestrom Clodagh, dobiju na korištenje palaču smještenu na visokoj stijeni. Pored sestre Clodagh tu su spretna vrtlarica sestra Phillippa, odlučna medicinarka sestra Briony, mentalno ne sasvim stabilna sestra Ruth te dobrodušna sestra Honey. Njihov je zadatak u palači utemeljiti samostan Svete vjere te otvoriti školu i bolnicu, a jedini Europljanin koji se nalazi u tom području je markantni i cinični britanski agent Dean. Palača je nekad pripadala vladaru koji je u njoj držao svoje žene, a redovnici su je koristili i ranije, no nisu uspijevali dulje živjeti u njoj. Stoga Dean drži da ni redovnice neće uspjeti dulje izdržati u negostoljubivu okruženju u kojem vladaju za njih neobična shvaćanja i običaji. Palaču je opaticama na korištenje ustupio sadašnji vladar tog područja, mladi general Toda Rai, po čijem nalogu lokalno stanovništvo odlazi u bolnicu i šalje djecu u školu. Dok sve nervoznija sestra Ruth stvara sve veće probleme u funkcioniranju skupine opatica, general Rai sve teže odolijeva zavođenju privlačne urođenice Kanchi.

Godine 1948. ovjenčana Oscarima za najbolju scenografiju i fotografiju, za koju je dvostruki oskarovac Jack Cardiff (Pod znakom jednoroga, Afrička kraljica, Bosonoga kontesa) nagrađen i Zlatnim globusom, impresivna psihološka drama Crni narcis izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana britanske književnice Margaret Rumer Godden, objavljenog 1939. godine. Djelo Michaela Powella i Emerica Pressburgera (Canterburyjska priča, Znam kuda idem, Pitanje života i smrti) jedan je od najraskošnijih britanskih filmova svog vremena, prema mnogima i najljepši film snimljen u technicoloru, a autori su ga realizirali u okrilju vlastite producentske tvrtke The Archers. Riječ je o ostvarenju u kojem do izražaja izrazito dolaze stilizacije Michaela Powella, u kojem je raskošnim koloritom i njegovom efektnom uporabom ostvaren osebujni ugođaj, koji je dodatno podcrtan i zvukovima (stalnim šumljenjem vjetra) i sjajnom glazbom Briana Easdalea (Bitka na La Plati, Voajer), koji je Oscara osvojio upravo za suradnju s Powellom i Pressburgerom na Crvenim cipelicama. Glumačka postava izvrsnim interpretacijama suptilno dočarava intenziviranje intimnih drama i emotivnih frustracija protagonistica, intrigantno se tematiziraju njihove kušnje vjere, a zamjetni su i elementi gotičkog romana kao i određeni otklon ka nadrealizmu u predočavanju odnosa stvarnosti i duhovnih stanja likova. U filmu u potpunosti snimljenom u britanskom studiju Pinewood Indija je dočarana scenografski, pri čemu se duhovna razina priče postiže i naglašavanjem posebnosti i nerealnosti ambijenta, jer palaču redovnica oblaci odvajaju od doline i ´stvarnog´, materijalnog svijeta.

boja, 101'