ULOGE:
Daniel Day-Lewis (Newland Archer),
Michelle Pfeiffer (Ellen Olenska),
Winona Ryder (May Welland),
Richard E. Grant (Larry Lefferts),
Alec McCowen (Sillerton Jackson),
Geraldine Chaplin (gđa. Welland)

SCENARIJ:
Jay Cocks,
Martin Scorsese (prema romanu Edith Wharton)

FOTOGRAFIJA:
Michael Ballhaus

GLAZBA:
Elmer Bernstein

MONTAŽA:
Thelma Schoonmaker

Sadržaj:

Markantni Newland Archer uspješni je njujorški odvjetnik koji 70-ih godina 19. stoljeća očekuje skoru ženidbu s privlačnom, ali ne baš zanimljivom May Welland, djevojkom iz bogate obitelji i viših društvenih krugova. Archer je pomalo hladan i ukočen muškarac koji poštuje konvencije društvenih krugova u kojima se kreće, a u kojima je najrazornija pojava skandal bilo koje vrste. No kad jednog dana upozna otmjenu i slobodoumnu groficu Ellenu Olensku, Mayinu rođakinju koja se upravo razvodi od supruga zlostavljača, Newlandovi će se životni nazori polako početi mijenjati. Ellena je izuzetno privlačna i strastvena žena koju je uskoro bivši suprug, utjecajni poljski grof, pretvorio u društvenu otpadnicu i osobu gotovo sramotnu za čitavu obitelj. Nakon što se snažno zaljubi u Ellenu koju kao odvjetnik počne savjetovati o razvodu, te nakon što shvati da ni ona nije ravnodušna prema njemu, Archer će polako početi preispitivati svoje stavove. Dok sve više gubi iluzije o društvu koje ga okružuje, Archer ne vidi ni razlog stupanja u brak s djevojkom koju ne voli, te vjeruje da bi trebao slijediti svoje srce, a ne razum.

Godine 1994. od pet nominacija za Oscara, uključujući one za najbolju sporednu ulogu Winone Ryder, najbolji adaptirani scenarij i najuspjeliju glazbu, nagrađena onim za najbolju scenografiju, iste godine nominirana za četiri Zlatna globusa, uključujući one za najbolji film, redatelja i izvrstan nastup Michelle Pfeiffer, te ovjenčana najprestižnijom britanskom filmskom nagradom BAFTA za najbolju sporednu glumicu Miriam Margolyes, sjajna psihološka romantična drama Doba nevinosti, za koju su Scorsese i Michelle Pfeiffer na festivalu u Veneciji ovjenčani nagradom Elvira Notari, izuzetno je uspjela adaptacija hvaljenog istoimenog romana američke književnice Edith Wharton. Njezin roman uz redatelja je u scenarij pretočio njegov višekratni suradnik Jay Cocks, koji je drugu oskarovsku nominaciju osvojio također za njihov zajednički rad u filmu Bande New Yorka, zajedno sa Stevenom Zaillianom i Kennethom Lonerganom. Osim što je veliki zaljubljenik u sedmu umjetnost i njezinu povijest, Scorsese je pored Woodyja Allena i Francisa Forda Coppole najsustavniji filmski kroničar New Yorka. Također, uz Clinta Eastwooda, u dobroj mjeri Michaela Manna i spomenutog Woodyja Allena, on je i već desetljećima izrazito dosljedan, zanimljiv i konzistentan holivudski filmaš u punom smislu te riječi, a njegova djela krase jedinstvo svjetonazora i prepoznatljivog redateljskog stila. Dokaz tomu je i ovaj film, maestralno režirana, vizualno impresivna, iznimno atmosferična, dojmljivo stilizirana te u završnici melodramski intonirana romantična drama s pričom o ljubavi ´većoj od života´. Scorsese neopisivo detaljno i pedantno scenografski, kostimografski i ikonografski rekonstruira New York druge polovine 19. stoljeća, po uzoru na prozni prijedložak cjelinu obogaćujući nenametljivim humorom te oštroumnim i ponekad ciničnim komentarima o društvenim odnosima i konvencijama ne samo onog vremena. Film raskošne likovnosti, za koju je zaslužan iznimno cijenjeni i triput za Oscara nominirani Michael Ballhaus, također česti Scorsesejev suradnik, i raskošne palete emocija nose izrazito raspoloženi glumački nastupi postave predvođene oskarovcem Danielom Day-Lewisom i gotovo eteričnom Michelle Pfeiffer. Prvi zajednički projekt Scorseseja i Day-Lewisa, nakon kojeg će devet godina kasnije slijediti Bande New Yorka, većinom je čvrsto povijesno utemeljen, a uz cameo uloge redateljevih roditelja Charlesa i Catherine Scorsese u njemu je također cameo rolu ostvarila i Danielova sestra Tamasin Day-Lewis.

boja, 139'