SCENARIJ:
Orson Welles

FOTOGRAFIJA:
François Reichenbach

GLAZBA:
Michel Legrand

MONTAŽA:
Marie-Sophie Dubus,
Dominique Engerer

Sadržaj:

Dominantno temeljen na nedovršenom dokumentarnom filmu francuskog redatelja, snimatelja, producenta i scenarista Françoisa Reichenbacha o životu i karijeri podrijetlom Mađara Elmyra de Horyja (Eleméra Alberta Hoffmanna), krivotvoritelja umjetnina koji je uglednim galerijama diljem svijeta prodao navodno više od tisuću krivotvorina, posljednji uistinu značajan projekt oskarovca Orsona Wellesa dokumentarni je filmski esej koji tematizira autentičnost umjetničkih djela, pa tako i dokumentaraca. No u tematskom fokusu ostvarenja koje su uz Wellesa nepotpisani režirali i na provokativne i eksploatacijske sižeje usmjeren dominantno snimatelj ali i redatelj Gary Graver (Jaded, Vrijeme za...), Oja Kodar (Vrijeme za...), koja se pojavljuje i ispred kamere, te sam François Reichenbach, su i sama umjetnost, autentičnost umjetničkih djela te njihove realne artističke vrijednosti, ako se zanemare imena autora potpisanih na slikama i navedenih na odjavnim špicama.

Prelazeći granice dokumentarnog filma i križajući različite žanrove, Welles je kreirao kolaž sačinjen od izvornog Reichenbachova materijala, razgovora s nizom slavnih osoba te isječaka iz brojnih igranih filmova, da bi se u cjelini u kojoj i sam izvodi mađioničarske trikove pozabavio odnosom istine i laži, čak i u dokumentarcu kao filmskoj vrsti koja bi po definiciji morala gledateljima posredovati istinu. Među sudionicima filma je i Clifford Irving, autor biografije Elmyra de Horyja koji se i sam, zbog objavljivanja lažne autobiografije Howarda Hughesa, naknadno prometnuo u protagonista ozbiljnog skandala. Premda u vrijeme premijere kritika nije blagonaklono dočekala Wellesov doks, prigovarajući mu zbog pretjerane pretencioznosti, no reputacija djela je s vremenom rasla. Zanimljiva je Wellesova autoironija, dok on već na početku izvodi mađioničarske trikove te snimanje filma uspoređuje s mađioničarstvom, tvrdeći da je i sam šarlatan koji je slavu stekao zahvaljujući lažima i izmišljotinama, poput znamenite radijske emisije o izmišljenoj invaziji Marsovaca kojom je 1938. godine prestrašio Ameriku.

boja, 89'