ULOGE:
Nicolas Cage (Frank Pierce),
Patricia Arquette (Mary Burke),
John Goodman (Larry),
Ving Rhames (Marcus),
Tom Sizemore (Tom Wolls),
Marc Anthony (Noel)

SCENARIJ:
Paul Schrader (prema romanu Joea Connellyja)

FOTOGRAFIJA:
Robert Richardson

GLAZBA:
Elmer Bernstein

MONTAŽA:
Thelma Schoonmaker

Sadržaj:

Frank Pierce iscrpljeni je njujorški bolničar, vozač kola hitne pomoći koji radi u noćnoj smjeni. Frank je čovjek ranih srednjih godina koji već neko vrijeme pati od nesanice, a dok vozi njujorškim ulicama često mu se priviđa duh male Rose, djevojčice koju pri jednoj intervenciji nije uspio spasiti. Da nevolja bude veća, u posljednje je vrijeme preminula većina pacijenata koje je Frank prevezao do bolnice, zbog čega je on sklon zaključku da njegov posao zapravo i nije spašavanje ljudi, nego svjedočenje njihovim smrtima. Istovremeno, pozornost mu počne privlačiti Mary Burke, kći čovjeka kojeg je dovezao u bolnicu, ali koji priključen na aparate ipak još nije umro. Dok postaje gotovo opsjednut neobičnom Mary, u tolikoj mjeri da ju je spreman slijediti i u narkomansku jazbinu, Frank osjeća kao da ga njezin otac doziva u mislima i moli da ga isključi s aparata koji ga održavaju na životu. Sve to zbiva se tijekom tri kaotične noći u kojima on radi s trojicom različitih partnera, s Larryjem, Marcusom i Waalsom.

Pomalo podcijenjena psihološka triler-drama s elementima fantastike Između života i smrti redatelja Martina Scorseseja neobična je i u cjelini svakako uspjela ekranizacija romana Bringing Out the Dead američkog književnika Joea Connellyja. Najpoznatije djelo pisca koji potječe iz radničke klase i koji je odustavši od studija tri godine radio kao bolničar u bolnici St. Clare´s u problematičnoj četvrti Hell´s Kitchen na Manhattanu, te koji je u prozu unio i dio vlastitih iskustava iz tog razdoblja, u scenarij je dovoljno vješto pretočio ugledni Paul Schrader. On je redatelj među ostalim i kultnih ostvarenja Američki žigolo i Ljudi mačke, ali možda ponajprije scenarist koji je sa Scorsesejem prethodno surađivao na remek-djelima Taksist, Razjareni bik i Posljednje Kristovo iskušenje, te koji je za predložak intrigantne psihološke drame s elementima trilera Prva reformistička 2019. godine bio nominiran za Oscara. U više svojih djela, scenarističkih podjednako kao i redateljskih, Schrader varira slične profile protagonista čiji se razvoj može pratiti od Taksista preko ovog filma do spomenute Prve reformističke i zasad posljednjeg kod nas distribuiranog ostvarenja As u rukavu. U pravilu su posrijedi psihotične i osamljene osobe koje žive otuđene od društva i na njegovim marginama, a dakako i po vlastitim pravilima, te koje se zbog nečega žele iskupiti a nerijetko i osvetiti društvu. Slično Taksistu, i u ovom filmu protagonist se vozi ulicama kaotičnog noćnog New Yorka, tim ulicama bauljaju prostitutke, narkomani i kojekakvi čudaci, a protagonist je psihotična osoba koja u takvu okruženju pronalazi svojevrsnu muzu, žensku osobu koju želi spasiti. Unatoč povremenom patetičnom moraliziranju te neujednačenoj epizodnoj dramskoj strukturi, u cjelini je riječ o uspjelom filmu obilježenom naglašeno stiliziranim redateljskim prosedeom, neobičnim montažnim rezovima i kutovima snimanja te atraktivnim soundtrackom. Na njemu je i pjesma T.B. Sheets Vana Morrisona, bluesom prožeta skladba o mladoj djevojci koja umire na bolničkom krevetu okružena zadahom zaraze i smrti, s glazbenikova albuma Blowin´ Your Mind! iz 1967. godine. Osim što se redatelj sam pojavljuje u filmu, posudivši glas dispečeru, on je u vrijeme premijere inzistirao na tome da baš Schrader napiše scenarij, jer je prema njegovim riječima on najbolji u opisivanju noćnog New Yorka.

boja, 121'