ULOGE:
Glasovi:,
Charlie Tahan (Victor Frankenstein),
Catherine O'Hara (gđa. Frankenstein / čudna djevojčica / nastavnica tjelesnog),
Martin Short (gdin. Frankenstein / gdin. Burgemeister / Nassor),
Martin Landau (gdin. Rzykruski),
Atticus Shaffer (Edgar 'E' Gore),
Winona Ryder (Elsa Van Helsing)

SCENARIJ:
John August

FOTOGRAFIJA:
Peter Sorg

GLAZBA:
Danny Elfman

MONTAŽA:
Chris Lebenzon,
Mark Solomon

Sadržaj:

Mali Victor Frankestein nije osobito popularan klinac u razredu, a njegov najbolji prijatelj je kućni ljubimac, psić Sparky. Jedina dobra stvar vezana uz školu, gdje Victor baš i nema prijatelja, je njegov nastavnik fizike, gospodin Rzykurski. On jednog dana učenicima objasni kako je moguće iskoristiti munje i elektricitet u svrhu znanstvenog dokazivanja, te klincima vezano s tim za domaću zadaću zada neobičan projekt. Nakon što automobil pregazi i usmrti Sparkyja, Victor će pasti u očaj i postati utučen, sve dok ne odluči školski eksperiment izvesti na svom voljenom i najboljem prijatelju. Za to će mu, pak, trebati olujno nevrijeme s puno munja, odnosno elektricitet na koji će spojiti Sparkyja. Uspjeh pokusa bit će potpun, i Sparky će već sutradan ne samo oživjeti, nego i postati još življi i razigraniji no što je ranije bio. Isprva oduševljen time što ponovo ima svog ljubimca, Victor će uskoro početi otkrivati i tamne strane čitavog slučaja. Naime, oživljavanje Sparkyja stvorit će potpuno novu dimenziju problema, jer će nekad umiljata životinja postati nalik na pseću inačicu kreacije doktora Frankensteina. A dodatne probleme za Victora izazvati će njegov školski kolega koji također želi otkriti tajnu oživljavanja.

Godine 2013. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg dugometražnog igranog filma, iste godine u istoj kategoriji nominirana i za Zlatni globus te za najprestižniju britansku filmsku nagradu BAFTA, humorna drama koja se u vrijeme premijere zakitila i nizom nagrada kritičarskih udruga dominantno iz SAD-a i Europe ostvarenje je u kojem se redatelj Tim Burton vratio svojim korijenima i svojim ranim filmovima. Točnije, vratio se svom polusatnom filmu istog izvornog naslova Frankenweenie, koji je 1985. godine uz proračun od milijun dolara realizirao u okrilju studija Disney, u kojem je tada radio kao crtač i animator. I kratki Frankenweenie, kao i njegova dugometražna razrada, efektno funkcionira kao posveta klasičnim filmovima o Frankensteinu studija Universal, mladi protagonist se i zove Victor Frankenstein, no u Disneyju je sredinom 80-ih procijenjeno da je film odviše strašan za ciljanu dječju publiku, te je Burton tada dobio otkaz. Nepuna tri desetljeća kasnije Burton je staru priču u dugom metru razradio korištenjem tradicionalne stop animacije, identično svom ranijem filmu Mrtva nevjesta i hitu Božićna noćna mora, koji je prema njegovoj priči i likovima režirao Henry Selick. Osim niza autoreferenci, poput toga da protagonist Victor Frankenstein dijeli ime i fizionomiju s junakom Mrtve nevjeste Victorom, te da je njegovo susjedstvo identično onom u Edwardu Škarorukom i da je na široj tematskoj razini opet riječ o spoju svjetova živih i mrtvih, djelo sadrži brojne posvete filmovima o Godzilli te B i C hororima iz 50-ih godina. Mnogo je posveta Universalovim hororima o Frankensteinu - Victorov grbavi prijatelj Edgar “E” Gore i izgledom i prezimenom podsjeća na Frankensteinova pomoćnika Igora, završnica se odigrava u vjetrenjači kao u filmu Frankenstein Jamesa Whalea iz 1931. godine, frizura koju nakon strujnog udara dobije kujica djevojčice iz susjedstva asocira na onu Else Lancaster iz Frankensteinove nevjeste također Jamesa Whalea iz 1935. godine. Uz to, profesor fizike izgledom asocira na Vincenta Pricea i glas mu posuđuje Martin Landau, a umetnut je i igranofilmski isječak s Christopherom Leejem iz filma Dracula odnosno The Horror of Dracula Terencea Fishera iz 1958. godine. Film povremeno asocira na hit Gremlini Joea Dantea, a Burton se opet igra svjetlom i sjenama te očekivanjima likova, ali i gledatelja. Dok je u Mrtvoj nevjesti svijet mrtvih bolji, naglašeno prijateljski, plemenitiji, razigraniji, zanimljiviji i u svakom segmentu intrigantniji od svijeta živih, u Mom najdražem čudovištu s iznimkom psa Sparkyja svijet mrtvih je zastrašujući, prijeteći i za ljude koban. Izvorni kratki film iz 1985. Burton proširuje i sporednim detaljima i likovima poput djevojčice koja asocira na Winonu Ryder iz Bubimira, no osnovni koncept ipak razrađuje nekako formulaično i bez mnogo originalnih ideja. Animacija je izvrsna, režija razigrana i ritmična, no dominacija stila nad sadržajem povremeno uzima danak.

c/b, 87'