Život i smrt pukovnika Blimpa

The Life and Death of Colonel Blimp, igrani, ratni, romantična drama, UK, 1943

REŽIJA: Michael Powell / Emeric Pressburger

Život i smrt pukovnika Blimpa

ULOGE:
Roger Livesey (Clive Candy),
Deborah Kerr (Edith Hunter / Barbara Wynne / Angela 'Johnny' Cannon),
Anton Walbrook (Theo Kretschmar-Schuldorff),
Ursula Jeans (Frau von Kalteneck),
James McKechnie (Spud Wilson),
David Hutcheson (Hoppy)

SCENARIJ:
Michael Powell,
Emeric Pressburger

FOTOGRAFIJA:
Georges Périnal

GLAZBA:
Allan Gray

MONTAŽA:
John Seabourne Sr.

Sadržaj:

Dok leži u parnoj kupelji, ostarjeli i umirovljeni britanski general Clive Candy prisjeća se svoje prošlosti. On je čovjek koji se borio u trima ratovima te čiji su život obilježile ljubavi prema trima ženama, ali i neraskidivo prijateljstvo s njemačkim časnikom Theom Kretschmar-Schuldorffom. Kao veteran Burskog rata, Clive je tijekom ratnih zbivanja 1902. godine poslan u Berlin sa zadatkom da u neprijateljskoj pozadini uhvati njemačkog špijuna Kaunitza. Ondje je i upoznao Thea, svog isprva neprijatelja s kojim se sukobio i u dvoboju, da bi se njihov odnos postupno pretvorio u čvrsto prijateljstvo. To prijateljstvo nije uspjela pokvariti ni Theova ženidba privlačnom guvernantom Edith Hunter, bolničarkom u koju je i Clive bio snažno zaljubljen. Tijekom Prvog svjetskog rata Clive se oženio guvernantom Barbarom Wynne, koja ga je izuzetno podsjećala na Edith, te je ratnom zarobljeniku Theu pomogao da se vrati u domovinu. Dvojica prijatelja opet su se susrela tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Clive dospio u njemačko zarobljeništvo.

Temeljena na liku tipičnog britanskog vojnog časnika pukovnika Blimpa iz popularnih karikatura Davida Lowa, izvrsna romantična ratna drama s elementima satire glasovitog dvojca Michaela Powella i Emerica Pressburgera (Znam kuda idem, Pitanje života i smrti, Crni narcis) u osnovi je propagandni film u kojem je ratna promidžba efektno zaogrnuta u ruho lažne biografske priče s mnogo romantike i još više humora i šarma. U nizu nerijetko politički intoniranih karikatura u listu The Evening Standard, podrijetlom Novozelanđanin te autor animiranih filmova i karikaturist David Low je na satiričan ali i vrlo empatičan način na prvu loptu ismijavao, a zapravo afirmirao lik konvencionalnog, pomalo krutog ali i simpatičnog britanskog časnika. U vrijeme premijere tijekom Drugog svjetskog rata film je na matičnom tržištu dočekan izrazitim neodobravanjem, te ga se proglašavalo ne samo neetičnim djelom koje se na neprimjeren način odnosi prema britanskom sudjelovanju u ratu, već i filmom koji usred rata zagovara pomirbu Britanaca i Nijemaca. Zbog toga je premijer Winston Churchill zabranio prikazivanje filma izvan Britanije, jer se bojao da će na temelju njega Britanci biti doživljeni kao slabići i naivni idealisti. No dogodilo se upravo suprotno, jer je protagonist Clive Candy u sjajnoj interpretaciji Rogera Liveseya (Znam kuda idem, Pitanje života i smrti) postao simbolom velikodušne, moralne, principijelne i vrlo simpatične osobe koja se suprotstavlja ubijanju civila i sve Nijemce ne drži neprijateljima. Sigurna i sugestivna režija, iskričav duh i humor, raskošno kolorirana fotografija oskarovca Georgesa Périnala (Bagdadski lopov, Pali idol) te efektna glazba Allana Graya (Afrička kraljica) vrline su filma u kojem je izvrsna debitantica Deborah Kerr (Odavde do vječnosti, Kralj i ja) ostvarila čak tri uloge.

boja, 163'

Trailer