SRPANJ
Kinopravda institut predstavlja
Usredljetni Kratki utorak donosi dašak svježeg povjetarca na vreli zagrebački asfalt, kroz filmske radove umjetnika okupljenih oko distubucijske mreže Kinopravda Instituta, ali će i dodatno rashladiti vaše umove osvježavajućim hrabrim tezama i osvrtima u razgovoru iz domena filmskog stvaralaštva.
Kinopravda Institut neprofitna je organizacija posvećena istaživanju raznovrsnih obzorja filmske umjetnosti 21. stoljeća. Kroz interdisciplinarni program, Institut razvija i predstavlja kreativne radove koji komuniciraju sa publikom na različitim platformama. Osim toga, u pitanju je nezavisna inicijativa osnovana pod okriljem Zadužbine Vlade Petrića, sa sjedištem u Beogradu, gdje se osmišljavaju i razvijaju projekti na međunarodnoj razini. Institut je 2023. pokrenuo program distribucije za vizualnu pokretnu umjetnost, uz ranije ustanovljene nakladu za knjige i kuriranje filmskih projekcija i izložbi.
Program distribucije pokrenut je kao model podrške filmskim i video umjetnicima Jugoistočne Europe, čije radove Institut zastupa i plasira na međunarodnu scenu eksperimentalnih i alternativnih medijskih formi.
Program koji ćete gledati u okviru Kratkog utorka predstavlja selekciju radova skupine autora iz arsenala Kinopravda Instituta. Izbor obuhvaća raznolikost materijala i metoda, ali i tokove socio-političkog konteksta.
Prije projekcije filmova, održat će se panel diskusija posvećena seciranju i analizi ekosistema filmske i video umjetnosti, sa naglaskom na produkciju i distribuciju.
Razgovor će moderirati Greg de Cuir Jr., suosnivač i umjetnički ravnatelj Kinopravda Instituta, a sudjelovat će:
Vladislav Knežević, umjetnik
Dina Pokrajac, Subversive Festival
Vanja Andrijević, Bonobo Studio
RASPORED PROJEKCIJA:
Surplus (Doplgenger) 2008, 6', Srbija
The Thinker in the Supermarket (Igor Simić), 2013, 7', Srbija
Imploder (Vladislav Knežević), 2020, 7', Hrvatska
Breaking Stones (Armando Lulaj), 2017, 11', Albanija
Infimes Détails: Un Film, Deux Tailles (Miljana Niković), 2022, 6', Srbija
Symphony of Hands (Vlada Petrić), 2007, 10', Srbija
----------
LIPANJ
OFF-BEAT CINEMA: Polumaraton kontraintuitivne logike
Seijun Suzuki, čuveni japanski redatelj začudnih filmova, jednom, ili u više prilika, izjavio je: Pravim filmove koji nemaju smisla i ne prave novac.
Predljetnje izdanje Kratkog utorka bi se donekle moglo opisati ovim citatom, s obzirom da filmovi u programu Off-Beat Cinema imaju jedan posve zakrivljen smisao, redefiniran okvirima nekog drugačijeg eklektičnog i distorziranog filmskog koda.
Dakle, u prvom zvaničnom ljetnjem izdanju Kratkog utorka priređujemo proslavu apsurda i karneval bizarnosti, odnosno, otvaramo imaginarij filmovima za apsolutnu slobodu u naraciji i šarolikoj asocijativnosti, filmovima koji uspješno prkose zamkama konvencionalnih kinematografskih obrazaca.
Otuda u njima počiva zdravi i prirodni bunt i pankerski stav, koji, kako kaže Vlado Kristl, jedini može spasiti filmsku industriju, tj. ako joj ima spasa, a nema.
Gledaoci se mogu bez pardona prepustiti navedenim atributima estetsko-simboličke prirode, ali isto tako, mogu uskočiti u kompoziciju neobične logike od koje su satkani filmovi, odnosno, logike koja predvodi i diktira promjenljivi tempo ovog skraćenog maratona, kao kakav pacemaker u atletskoj utrci, i ukoliko se oprezno prati njen ritam, mogu se dobiti vrijedni uvidi i reference koje imaju značajna i duboka filozofska, politička i druga značenja.
Ovu polumaratonsku kompoziciju čine razne osobine i fluxusi; od skromno izvedenog leta skrivenog od očiju javnosti, preko morbidnog synth mjuzikla, dezinvolture, istrage o seoskom konzerviranju hrane za zimu, kozmičkih demona, zajedničkoj ljubavi troje ljudi prema parfemima i nasilju, do pastiša u maniru sovjetskog formalizma i avangarde.
Autori su značajna imena oprobana i utemeljena u začudnosti, kako u filmskim tako i drugim granama umjetničkog izraza, i ovaj program je i posveta njima.
Program će najaviti John Waters, naš virtualni gost za ovu priliku.
RASPORED PROJEKCIJA:
Mještanin / De Stedeling (Alex van Warmerdam, 1984) 10'
Oni dolaze bez srama – što se dogodilo Magdaleni Jung? / Die Ungenierten Kommen – What happened to Magdalena? (Christoph Schlingensief, 1983) 13'
Moguće u Michiganu / Possibly in Michigan (Cecilia Condut, 1983) 12'
Zora zlog milenija / Dawn Of An Evil Millennium (Damon Packard, 1988) 20'
Nadmudri pogađač / Stump The Guesser (Guy Maddin, 2020) 19'
----------
LIPANJ
Meditativne slike života
Novo izdanje Kratkog utorka, nakon strastvenih i burnijih tema, vodi nas (sa dozom opreza) na meditativno putovanje monokromatskim duševnim prostranstvima. Imat ćete priliku vidjeti dva izuzetna filma koja su srodno uvezana poetskim pripovijedanjem, istovremeno obrađujući zajedničke teme iz drugačijih perspektiva, uključujući i razliku u formalističkim postupcima. Iako im je obraćanje lirsko, riječ je o filmovima čiji je temelj duboko ukopan u podzemlje stvarnosti.
Naime, oba filma ilustriraju svijet koji pred očima iščezava u izmaglici nadolazeće epohe, kao i ljude takvog svijeta čiji fenotip izumire iz genskog fonda. Transcendentno su secirane sudbine tih anakronih života, dok vlasnici tih života, raseljeni poput sjena, bivaju pomireni sa neminovnom prolaznošću.
Uvodni film je Čahura iz 1995., suvremenog turskog autora Nurija Bingea Ceylana – njegov je prvijenac. U pitanju je pitoreskni kratkometražni film pod utjecajem, kao što i sam autor rado ističe, filmske poetike Andreja Tarkovskog. Mizanscena filma emocionalno se prostire na atavističke i međugeneracijske odnose.
Drugi film je, na kojemu će ipak biti malo veći akcent, Slike starog svijeta, (čeho)slovačkog autora Dušana Hanaka. Riječ je o remek-djelu iz 1972., filmu koji su u anketi iz 2000. godine slovački filmski kritičari proglasili najboljim slovačkim filmskim ostvarenjem svih vremena.
U vrijeme kada se pojavio nije uživao blagonaklonost komunističke vlasti u Čehoslovačkoj. Razlog tomu je da film prikazuje život siromašnog stanovništva, koje često biva pod utjecajem alkohola, dok jedva krpa kraj s krajem živeći u nerazvijenim slovačkim oblastima Orave i Liptova. Vlast je cenzurirala film zaključavši ga od javnosti do 1988.
Usprkos političkim konotacijama koje film baštini, Slike starog svijeta ne nastupaju s namjerom kritike vladajućeg režima, već na posve umjetnički način svjedoče o procesu propadanja ruralnih krajeva, kroz objektiv čuvenog fotografa Martina Marinčeka, ali i drugih značajnih čehoslovačkih umjetnika, poput Jana Švankmajera.
Posebna nam je čast ugostiti na programu Marka Škopa, redatelja iz Slovačke i bivšeg studenta Dušana Hanaka. Njegov profesor spada u red najpoznatijih autora slovačke kinematografije, skupa sa Jurajem Jakubiskom i Dušanom Trančikom.
Marko Škop, redatelj sa adresom u Zagrebu, napravio je do sada dva dugometražna igrana filma: Eva Nova (2015) i Nek' bude svjetlost (2019)) te nekoliko kratkometražnih i dokumentarnih, a radio je i kao producent. Razgovat ćemo prije projekcije i saznati kakav je autor i profesor zapravo bio Dušan Hanak, ali i čovjek.
RASPORED PROJEKCIJA:
Čahura / Koza (Nuri Bilge Ceylan), 1995, 20'
Slike starog svijeta / Obrazy starého sveta (Dušan Hanak), 1972, 64'
----------
TRAVANJ
FILMSKA INTIFADA: Filmovi palestinskih autora 1974. - 2024.
Novo izdanje Kratkog utorka je po svemu posebno i spada u kategoriju nečeg što možda i prerasta samu umjetnost i zalazi u sferu obrane osnovnih ljudskih vrijednosti i dostojanstva života. A, opet, bilo bi nezasluženo reći da zadatak umjetnosti nije i ne obuhvaća dosege najuzvišenijih razina ljudske duše; do najsitnijih, oku nedostupnih, čestica koje tvore individualnu, kolektivističku i društvenu etiku, i iza nje, maxime momenti, raščlanjivanje mržnje i tragedije inherentnosti ljudskog bezumlja.
Zbog toga umjetnost i jeste dio tih istih kvarkova analize pravde i istine, zato što, između ostalog, ima potencijal, ali i sposobnost pružanja glasa autorima, umornim borcima i predstavnicima potlačenih i poniženih kojima je taj glas nasilno oduzet, izbrisan i učinjen nevidljivim; onima koji su predugo ne-pomireni sa vlastitim nepostojanjem.
U četiri filma palestinskih autora, vidjet ćemo kako izgleda svakodnevica Palestinaca u Gazi, djecu u izbjegličkim kampovima u Libanonu, prolaznike na punktovima koje moraju preći ponizno i obespravljeno ukoliko žele kupiti kruh i osnovne namirnice, raseljenika u Americi kako ga savjest grize jer nije sa svojima u podjeli užasa i tuge koje zatiču rođenjem u Palestini. Takav uvid omogućit će nam filmovi koji ovu temu obuhvaćaju zadnjih pola stoljeća ukazajući na dugu liniju umjetničkog otpora i umjetničke otpornosti usprkos svemu.
Prva programska cjelina posvećena je filmovima. Od prvog filma u programu, Oni ne postoje iz 1974., pronađenog i spasenog iz ruševina u Bejrutu 1982. godine, filma koji sačinjava temelj razvoja palestinske kinematografije, do filma Dar od pre nekoliko godina, dobićemo bolan uvid u život Palestinaca kroz simboličku intersekciju politike i estetike.
Druga programska cjelina, dogovorena u suradnji sa Inicijativom za slobodnu Palestinu, uključuje minuciozan razgovor i diskusiju između gosta iz Palestine Majda Nasrallaha, umjetnika i kulturnog aktivista, i Jerka Bakotina, novinara Novosti i također svojevrsnog aktivista, čije bogato iskustvo ubraja brojna terenska istraživanja, od rada sa Kurdima u Turskoj do posjete Gazi i kontinuiranog bavljenja palestinsko-izraelskim odnosima.
*Razgovor će biti vođen na engleskom jeziku bez prijevoda.
RASPORED PROJEKCIJA:
Oni ne postoje / Lays lahum wujud (Mustafa Abu Aili), 1974, 25'
Djeca bez djetinjstva / Atfal Walakin (Khadijeh Habashneh Abu Ali), 1979, 21'
Posveta atentatom / Homage by Assassination (Elia Suleiman), 1992
Dar / The Present (Farah Nabulsi), 2020, 24'
----------
OŽUJAK
Ljubav u XX. vs. ljubav u XXI. stoljeću
Jesam li zaljubljen? - Da, budući da čekam. Onaj drugi nikad ne čeka. Ponekad želim igrati ulogu onoga koji ne čeka.
Pokušavam se okupirati nečim drugim, kasniti; ali uvijek gubim u ovoj igri. Što god radim, nalazim se tamo, bez ičega, točan, čak i prije vremena. Fatalni identitet ljubavnika je upravo ovaj: ja sam taj koji čeka.
Roland Barthes
U novom izdanju Kratkog utorka, koji će se po prvi put održati u dvorani KIC-a, gdje namjerava i ostati, bavit ćemo se fenomenom ljubavi, vjerojatno najsloženijim u moru neobjašnjivih fenomena koji sačinjavaju i intrigiraju egzistenciju homosapiensa od postanja ove polusvjesne životinjske vrste.
Uspoređivat ćemo uzorke iz kratkih i srednjometražnih fimova posljednja dvaju stoljeća (računajući i ovo u kojem živimo), ali sa utjecajima koji epigenetski i spiritualno sežu do interakcija proteinskih lanaca iz ključale pjene primordijalne juhe.
U društvu Ane Fazekaš, stručnjakinje za komparativne okršaje i susrete, kanimo kušati iz izabranih filmskih primjera najbolje ljubavne sastojke. Očekuje vas razbarušen filmski omaž ljubavi koji će proletjeti poput Chagallovih ljubavnika iznad grada.
RASPORED PROJEKCIJA:
Dan u prirodi (Jean Renoir, 1936), 40'
Zaručnici s Mac Donaldova mosta ili Čuvajte se tamnih naočala (Agnes Varda, 1961), 5'
Djevojka, ona je 100% (Naoto Yamakawa, 1983), 11'
Osa (Andrea Arnold, 2003), 24'
Bavim se i skvošom (Pierre Alfred Eberhard & Sebastien de Monbrison, 2014), 7'
Jednominutni vremeplov (Devon Avery, 2014), 6'
Snježna ptica (Sean Baker, 2015), 12'
----------
Ivica Đorđević, novi selektor programa Kratki utorak od 2023. godine, filmski je montažer, suradnik Vlade Petrića i drugih filmskih radnika, jedan od osnivača Festivala eksperimentalnog filma Unforeseen i član umjetničke grupe Medijska arheologija i Low Fi video pokreta.