ZAPISI:

WINNETOU – njemački vesterni

Između 1962. i 1968. u suradnji berlinskog Rialto filma i zagrebačkog Jadran filma snimljeno je ukupno devet filmova koji su bili ekranizacije svojedobno i u nas popularnih romana iz ambijenta Divljega Zapada njemačkoga pisca Karla Maya (1842-1912). Ti su pustolovni romani u prvom redu bili namijenjeni mladim čitateljima potkraj XIX. stoljeća i bili su naklonjeni Indijancima, razbijajući predrasude o njima kao divljacima, te su – gotovo ispred svoga vremena – pronosili ideju prijateljstva, pa čak i bratstva između poštenih bijelih došljaka i starosjedilaca crvenokožaca, koji žive u dosluhu s prirodom i njeguju osjećaj za njeno očuvanje.

Tako je nastala serija prvih europskih vesterna (za razliku od holivudskih pomalo naivnih i ispunjenih pozitivnim duhom) koja je u Njemačkoj obarala rekorde gledanosti, a prikazivala se u mnogim zemljama, uključujući i SAD. Klasični američki vestern tada je već pokazivao znake malaksalosti, a talijanski spaghetti vesterni tek su dolazili da bi izvršili svoju revoluciju u ovom klasičnom filmskom žanru.

Najveći broj filmova iz serije režirao je njemački majstor zanata dr.Harald Reinl (1908-1986), a likove trojice glavnih protagonista igrali su Pierre Brice (Winnetou), Lex Barker (Old Shatterhand) i Stewart Granger (Old Surehand). Manje uloge su pripale domaćim glumcima, pa su u toj seriji nastupali, među ostalima, Dunja Rajter, Nikša Štefanini, Branko Špoljar, Mirko Boman, Ilija Džuvalekovski, Miha Baloh, Slobodan Dimitrijević, Ilija Ivezić, Dragutin Felba, pa čak i kazališni veterani Veljko Maričić i Marija Crnobori.

Najčešće lokacije snimanja su bile: Grobničko polje, Platak, Plitvička jezera, Paklenica, Vrlika, Kistanje (gdje je izgrađen tzv. kaubojski grad), Mali Alan, Obrovac, Radmanove mlinice kod Omiša, slapovi Krke, obale Zrmanje i Cetine, a za zadnji film išlo se i na Roške slapove, Popovo polje, u Ivanjicu i na Zubce kod Trebinja. U prvom filmu Blago u srebrnom jezeru (1962.) i u Kralju petroleja (1965.) scenograf je bio Duško Jeričević (uz suradnju Ozrena Vukovića i Vahida Hodžića, dok je u svih sedam ostalih filmova taj najzahtjevniji posao u filmovima ovoga tipa obavljao Vladimir Tadej, a u njegovoj ekipi su obično bili kao asistent budući vodeći scenograf Željko Senečić, te filmski arhitekti Tihomir Piletić, Željko Sitarić, uz suradnju niza drugih koji su svojim radom pomogli da se razvije hrvatska filmska scenografija.

Naslovi filmova iz ove serije (kronološkim redom):

1. Blago u srebrnom jezeru / Der Schatz im Silbersee (1962), r: Harald Reinl

2. Winnetou 1 (1963), r: Harald Reinl

3. Winnetou 2 (1964) r: Harald Reinl

4. Winnetou među jastrebovima / Unter Geiern (19649, r.: Harald Reinl

5. Kralj petroleja / Der Ölprinz (1965), r: Harold Philipp

6. Old Surehand (1966), r: Alfred Vohrer

7. Old Firehand / Winnetou und sein Freund Old Firehand (1966), r: Alfred Vohrer

8. Mješanke / Winnetou und das Halbblut Apanatschi (1966), r: Alfred Vohrer

9. Winnetou u Dolini smrti / Winnetou und Shatterhand im Tal der Toten (1968), r: Harald Reinl

Ivo Škrabalo, Hrvatska filmska povijest ukratko (1896-2006)