Ni u jednoj drugoj umjetnosti stručni djelatnici koji se bave zaštitom kulturne baštine nisu svakodnevno suočeni s nestankom i uništenjem dijela nacionalnog i svjetskog kulturnog nasljeđa, kao u kinematografskom mediju. »Najpopularnija umjetnost dvadesetog stoljeća istodobno je i najugroženija«, ta konstatacija iz UNESCO-ova Glasnika iz 1984. i danas prijeti. Nova saznanja ukazuju da su u opasnosti i filmovi proizvedeni prije deset, dvadeset, ali i prije dvije, tri godine. Nad film, koji se tijekom prethodnih stotinjak godina afirmirao kao samosvojno umjetničko područje, kulturno dobro te informacijsko i dokumentacijsko sredstvo, bez obzira na medij na kojem je pohranjen, od samog se početka nadvila opasnost uništenja.
To je pravi razlog za dugogodišnje stručno i znanstveno bavljenje područjem audiovizualnog medija i za znanstveno uobličenje područja zaštite i restauracije filmskoga gradiva.
Slovenski filmski arhiv i Hrvatska kinoteka osnovane kao nacionalni filmski arhivi već dugi niz godina (kao članice Međunarodnog udruženja filmskih arhiva FIAF i Europskog udruženja filmskih arhiva ACE), sustavno radeći na zaštiti i restauraciji vlastite audiovizualne baštine, izuzetno dobro surađuju međusobno, ali i s ostalim europskim i svjetskim filmskim arhivima, posebno onima iz susjednih zemalja.
Zajedno su se nekadašnji voditelji dva prijateljska filmska arhiva – Ivan Nemanič i Mato Kukuljica suočavali s potpunim nerazumijevanjem za posao kojim su se odlučili baviti i tako ostavili nama u nasljeđe da nastavimo tamo gdje su oni stali, nastojeći uvjeriti nadležne ustanove da ukoliko dozvolimo uništenje filmske baštine, dozvolili smo zaborav važnog dijela vlastite prošlosti.
Kako je u razdoblju do 1990. godine, u suradnji s filmskim poduzećima i autorima iz drugih republika bivše Jugoslavije, snimljen niz filmova koji čine važan dio hrvatske filmske baštine, Hrvatska kinoteka je odlučila pokrenuti zajednički projekt restauracije tih filmova sa susjednim arhivima. Već u prvoj godini krenuli smo sa Slovenskim filmskim arhivom, koji je od samog početka bezrezervno podržao ovu inicijativu i tako je 2012. dovršen projekt digitalne restauracije dugometražnog igranog filma Crne ptice hrvatskog autora Eduarda Galića, nastalog u produkciji Viba filma iz Ljubljane.
Povodom završetka projekta, tijekom ove godine, dvije kinotečne institucije organiziraju i prigodne filmske programe: nakon Dana Hrvatske kinoteke u Ljubljani, održanih u travnju, predstavljamo i Dane Slovenskog filmskog arhiva u Zagrebu, kako bi se osim zajedničkog rada na restauraciji, prezentirali još neviđeni ili zaboravljeni dijelovi vlastite, dijelom zajedničke sačuvane filmske baštine.
Susret s kolegama iz Slovenskog filmskog arhiva u Hrvatskoj s ciljem da podsjeti javnost kako audiovizualna baština ima neprocjenjivu kulturnu, povijesnu, dokumentacijsku, znanstvenu, nerijetko i sentimentalnu vrijednost, samo je jedan u nizu značajnih projekata na području kinematografije, koji doprinosi jačanju suradnje dviju država u svim segmentima kulture, te u boljem povezivanju kulturnih institucija.
(Carmen Lhotka, pročelnica Hrvatske kinoteke)
U Zagrebu, 14. listopada 2013.